Zna se da postoje anonimni, ali nema fantomskih kršćana

Vlada je usvojila amandman na državni proračun nezavisne saborske zastupnice Marijane Petir, nekadašnje HSS-ovke, po kojem će Republika Hrvatska pomoći progonjenim kršćanima i drugim osobama koje su u potrebi s 1,5 milijuna kuna u okviru razvojne suradnje u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Nakon usvajanja amandmana Petir je pojasnila da su predviđena financijska sredstva namijenjena za stipendiranje mladih ljudi koji su progonjeni zbog svoje vjere u državama u kojima su islamistički teroristi na vlasti ili im Vlade ne dozvoljavaju da upišu magisterij ili doktorat samo zbog toga što su kršćani.
“Tim mladim ljudima želimo omogućiti da studiraju u Hrvatskoj i steknu znanja te se potom vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica, te demokratskog i tolerantnog društva”, izjavila je Petir.
Prije ovog saborskog mandata, Petir koja je kao članica HSS-a ušla u Europski parlament gdje se također zauzimala oko istog problema, sudjelujući u izradi i donošenju rezolucije o genocidu nad kršćanima u Siriji i Iraku, organiziravši jednom prilikom i konferenciju na temu vezanu uz progon kršćana na Bliskom istoku. Na njoj su osim eurozastupnika sudjelovali i poglavari katoličkih zajednica u Siriji, Iraku i Svetoj zemlji, na čelu s nedavno imenovanim novim jeruzalemskim patrijarhom Pierbattistom Pizzaballom, te i nas nekolicina svećenika i novinara iz Hrvatske. Bivša eurozastupnica svoj angažman oko progonjenih kršćana nastavlja i u Hrvatskom saboru jednakom ustrajnošću kako je to činila u Bruxellesu i u Strasbourgu. “Kršćani su najprogonjenija vjerska grupa na svijetu i često pate uz druge vjerske i etničke manjine zato se ova pomoć određuje za one koji su najprogonjeniji, a to su u ovom slučaju kršćani”, rekla je Petir nakon usvajanja njenog amandmana. Nezavisna zastupnica ističe da je ovaj prijedlog rezultat zastrašujućih podataka o kojima je izvijestila Vatikanska fondacija “Aid to Church in need” (Pomoć Crkvi u nevolji) u svom istraživanju provedenom u razdoblju od 2017. do 2019. godine, a u kojem se navodi da je 300 milijuna kršćana u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere.
“To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista dolazi s rizikom od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti”, konstatirala je Marijana Petir.
Izvješće pokazuje da je na Bliskom istoku opstanak kršćanstva u drevnom srcu vjere doveden u pitanje. Utjecaj genocida kojeg su sprovodili ISIL-ovci doveo je do nestanka velikog broja kršćana u Siriji i Iraku. Brojevi su vrlo zabrinjavajući. U Siriji, brojnost kršćanske populacije pala je za dvije trećine od početka građanskog rata u 2011., kada su kršćani još uvijek brojili više od dva milijuna populacije. U Iraku je bilo 1,5 milijuna kršćana prije 2003., a sredinom 2019. ta brojka pala na samo 120 tisuća, što je pad od više od 90% u 16 godina, odnosno u jednoj ljudskoj generaciji. Naravno, sirijski i irački vjernici ne mogu preživjeti još jedan genocid jer ih više neće biti, tvrdi Petir.
U izvješću se također dokumentira da se progon kršćana i drugih manjina znatno pogoršava u Južnoj i istočnoj Aziji – u zemljama poput Indije i Mijanmara, gdje postoji sve veća prijetnja kršćanima od ekstremista čije je neprijateljstvo potaknuto kombinacijom nacionalizma i religije. U izvješću se napominje da su u Kini provedene razne mjere za suzbijanje vjerske slobode – unatoč činjenici da je Sveta Stolica potpisala ugovor s Narodnom Republikom kojim se regulira pitanje imenovanja biskupa – tako što se kršćane i druge vjerske manjine prisiljava da odbace svoju i prihvate kinesku kulturu, vjeru, životni stil i filozofiju. Mnogi kršćani su u Sjevernoj Koreji završili u kampovima za političke zatvorenike samo zbog posjedovanja Biblije ili zato što ispovijedaju svoju vjeru. Dokumentirane procjene govore da se između 50 i 70 tisuća kršćana nalaze u takvim logorima, gdje su podložni prisilnom radu, mučenju, gladi, silovanju i prisilnim pobačajima. Vatikansko izvješće pokazuje da je džihadistički teror u porastu u Africi. Samo u 2018. godini je prijavljeno da je ubijeno više od 3700 kršćana u Nigeriji. Koncem studenoga opet se dogodio stravičan zločin u toj zemlji kad su teroristi Boko Harama brutalno ubili više od stotinu ljudi. “Neka ih Bog primi u svoj mir i utješi članove njihovih obitelji i neka obrati srca onih koji čine takve strahote kojima oskvrnjuju njegovo ime”, kazao je tim povodom papa Frane u apelu na kraju opće audijencije u prošlu srijedu.
Kad vidite sve prije navedene podatke i brojke, onda se začudite kad pročitate da je Petir “postala i dobrovoljna davateljica materijalne pomoći, doduše, iz državne a ne iz svoje blagajne”, sve do primjedbe kako su “vlasti važniji i fantomski kršćani od oporbe”, jer im je “draže iskeširati naših milijun i pol kuna za ‘progonjene kršćane’, a da pritom nije rečeno tko ih progoni”, nego usvojiti poneki oporbeni amandman. Neki zaboravljaju da smo ne tako davno i mi bili u ratu, i da su nas pomagali iz brojnih kršćanskih zemalja, a da su danas kršćani na Bliskom istoku pred istrebljenjem.