Kakvo je to ljeto usred zime? Istekom posljednjega dana u prosincu završava jedna građanska godina i počinje nova.
Danas nam je sasvim obična riječ godina u značenju 365 ili 366 dana. U starijem hrvatskom jeziku bila je u tom značenju vrlo česta riječ godišće ili godište. To imamo i u pjesmi U to vrijeme godišta. Stariji lik te pjesme je U se vrime godišća. S vremenom su se značenja izdiferencirala. Danas godina i godište ne znače isto, a godišće je dijalektalno.
U hrvatskoj jezičnoj tradiciji postojala je za pojam godina još jedna riječ u više likova: lito, ljeto, leto. Tragove toga nalazimo u riječima: ljetopis, ljetopisac, obljetnica, punoljetan, punoljetnost. Upravo to nalazimo i u stihu jedne božićne pjesme Na tom mladom ljetu veselimo se! Nov i mlad su istoznačni. Tako su i sveze: novo ljeto i mlado ljeto. Ikavski lik te riječi i sveze obilno je potvrđen u hrvatskoj tradiciji, pogotovo što je ikavica bila vrlo proširena.
Istodobno je riječ lito, ljeto, leto značila i najduže godišnje doba. U tom se je značenju potpuno sačuvala. To je vjerojatno razlog da je u značenju godina potisnuta. Danas je to arhaično i stilski obilježeno.
Posljednji dan u godini zove se Silvestrovo ili Stara godina. Prvi dan nove godine je praznik. Kao praznik Nova se piše velikim početnim slovom, a godina malim. Kad čestitamo novu godinu, vjerojatno želimo da cijela nova godina bude sretna, blagoslovljena, uspješna. Slaba je čestitka ako to želimo samo za jedan dan. Zato bi trebalo pisati malim slovom. Kao praznik pišemo prvu riječ velikim početnim slovom. To je ujedno i blagdan Marije Bogorodice. Praznik Nova godina napisao bih malim početnim slovom jer vam želim da vam cijela godina bude sretna i blagoslovljena. Naka vam je, poštovani slušatelji, i praznik i blagdan sretan i blagoslovljen.
