”Ovih se dana puno u medijima piše o tome na koji se način bira papa. Spominju se pojedini kandidati i govori se kako se mnogo toga već zna u vezi budućeg pape. Dojma sam kako je javno mišljenje uvjetovano pojedinim filmovima koji pomalo negativno prikazuju taj proces. Osjeća li se utjecaj Božjeg Duha u izboru ili ipak prevlada ljudska želja? Možete li pojasniti način kako se bira papa?”, pitanje je našeg slušatelja, a odgovorio mu je fra Renato Galić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije koji je trenutno na službi u Zagrebu kao pomoćni odgojitelj bogoslova.
Fra Renatov odgovor donosimo u cijelosti, a možete ga poslušati u audiozapisu ili pročitati u nastavku.
”Ovih su dana oči svjetske javnosti usmjerene prema Rimu, prema Vatikanu, u kojem je u subotu pokopan papa Franjo. Naravno, u medijima se nagađa tko bi mogao biti sljedeći papa i uvijek se otvara pitanja na koji se način bira papa i kakva je proceduru pa stoga nije loše prisjetiti se kako funkcionira izbor pape.
Ovdje se služim isključivo crkvenim dokumentima koji to reguliraju. Tu se misli na apostolsku konstituciju pape Ivana Pavla II. iz 1996. godine „Universi Dominici gregis“ i na apostolsko pismo u obliku motuproprija Benedikta XVI. „Normas nonnullas“ iz 2013. godine, kojim je u skladu s nekim svojim prijašnjim dokumentima unio određene promjene u način izbora pape.
Tko bira papu i kada počinje taj proces? Rimskog biskupa mogu birati jedino kardinali i to oni mlađi od 80 godina. Niti jedan drugi član Crkve nema pravo biranja.
Konklave imaju svoj početak najranije 15. dana od upražnjenja stolice rimskog biskupa, a najkasnije 20tog dana od upražnjenja. Benedikt XVI. je dao mogućnost kardinalima da mogu započeti i koji dan ranije ako se ustanovi prisutnost svih kardinala izbornika.
Mjesto izbora budućeg svetog oca je u Vatikanu, unutar zatvorenih prostora kako bi se kardinali sačuvali od utjecaja izvana, ali i od mogućeg pritiska javnosti i kako bi se u miru mogli posvetiti samom procesu. Kardinalima je zabranjeno komunicirati s javnosti, ali i obavljati njihove svakodnevne poslove. Tako će Sikstinska kapela, u kojoj se odvija izbor, biti zatvorena za javnost i turiste cijelo vrijeme konklava. Primjerice određeno je da kardinali spavaju u Domu svete Marte i da se prostori u kojima borave kardinali ne mogu posjetiti od turista. Kardinalima su čak osigurani i svećenici za ispovijed, kao i medicinska skrb, a sve ove osobe moraju položiti zakletvu o tajnosti.
Koji je prvi čin procesa izbora novog pape?
Znakovito je da proces započinje sa svečanim euharistijskim slavljem, „pro eligendo Papa“ u kojem se moli za izbor novog pape. Ovo bi se slavlje trebalo odviti u prijepodnevnim satima kako bi u popodnevnim satima kardinali izbornici u procesiji ušli u Sikstinsku kapelu. U toj procesiji pjevaju „veni Creator“, himan Duhu Svetom. Time se opaža kako je početak obilježen molitvom i zazivom Duha Svetoga.
Nakon ulaska, svaki kardinal izbornik polaže ruku na evanđelje i izgovara propisanu prisegu. Kad su svi kardinali izrekli prisegu, ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja izgovora sljedeće: “extra omnes”, a što znači da svi oni koji nisu kardinali moraju napustiti. Unutra uz kardinale ostaje samo spomenuti ceremonijer i jedna osoba, pretpostavimo neki biskup, koji će kardinalima održati meditaciju, nagovor o važnosti uloge i o stanju Crkve. Nakon održane meditacije i ove dvije osobe napuštaju kapelu tako da u njoj ostaju samo kardinali.
Na koji se način odvija sam proces glasovanja?
Možemo reći kako se proces odvija u tri faze. Prije nego što objasnimo, recimo samo kako se prvog dana, to jest popodneva kada su kardinali unišli u kapelu odvija samo jedno glasovanje, a svakog narednog dana se obavljaju dva glasovanja prijepodne i dva poslijepodne.
Svaki od ovih glasovanja započinje tako da se kardinalima podijele listići za izbor. Njih dijeli ceremonijer, koji je unišao samo radi toga i koji odmah nakon dijeljenja izlazi iz kapele. Prije samog glasovanja biraju se devetorica kardinala. Trojica koja će brojati glasove, trojica koja će prikupljati glasove od bolesnih kardinala ukoliko ih ima i trojica revizora.
Sam se listić sastoji od dva dijela. Na gornjem dijelu na latinskom stoji „Eligo in Summum Pontificem“, dok se u donjem dijeli nalazi prostor na kojem kardinali pišu ime kardinala za kojeg smatraju da bi trebao biti papa. Svaki kardinal piše ime u tajnosti. Nakon što su ispunili listić, nose listić prema oltaru, odlažu listić na mjesto i na glas govore kako su dali glas onome za koga po Božjoj namisli smatraju da treba biti izabran za papu.
Nakon što su svi glasovali, trojica kardinala zaduženih za brojanje obavljaju tu ulogu javno i čitaju svako ime s listića. Glasovi se zatim sabiru, a listiće se nabadaju na jednu iglu.
Nakon što su glasovi prebrojani, sve se kontrolirala te se provjerava ima li neki od kardinala potrebu dvotrećinsku većinu. Ukoliko nema, proces se ponavlja.
Važno je istaknuti sljedeće. Ukoliko se nakon trećeg dana ne bi izabrao papa, pravi se jedan dan pauze, kojeg kardinali posvećuju molitvi, razgovoru i imaju duhovni nagovor. Zatim se ovo ponavlja nakon svakih narednih sedam glasovanja ako nije došlo do izbora. S tim da se može ponoviti tri puta, a nakon toga se bira samo između dvojice kardinala s najviše glasova do tada.
Nakon što je papa izabran, bude pitan prihvaća li tu službu i koje će uzeti ime. Može biti slučaj da neki od kardinala koji bude izabran za papu nije biskup. Ukoliko se to dogodi, on prije mora biti ređen za biskupa.
Na koncu, narodu se navijesti da je Crkva dobila novog poglavara, a on izlazi na balkon bazilike svetog Petra.”
Ako i vi imate neka pitanja, dvojbe i nejasnoće iz područja vjere, duhovnosti… javite nam se porukom (SMS, Viber, WhatsApp) na broj mobitela 00387 63 455 655 ili e-mailom na adresu: radio-mir@nullmedjugorje.hr.
Rubrika ‘Pitajte svećenika’ u programu Radiopostaje Mir Međugorje je ponedjeljkom od 8 sati i 20 minuta, te u reprizi ponedjeljkom navečer u 20 sati. U njoj na pitanja slušatelja odgovaraju svećenici, suradnici Radiopostaje Mir Međugorje.
