Brak nije bilo kakva ustanova, nego je to za kršćanina prostor i mjesto, odnosno okolnosti ili način života u kojemu se ostvaruje svetost. Brak je sakrament!
„Korizma je za kršćanina vrijeme milosti, kada malo bolje preispituje svoj život, svoje stavove. To je vrijeme poziva na obraćenje i promjenu srca. Papa Franjo je u prošlogodišnjoj poruci rekao kako je korizma vrijeme obraćenja, vrijeme u kojemu smo pozvani vratiti se Bogu svim srcem i svim životom. To znači da je korizma vrijeme gdje treba napraviti iskorak iz svoje sebičnosti, površnosti i bolje promisliti o svom odnosu s Bogom i bližnjima. Mi, kršćani, uvijek naglašavamo da korizma ima i svoje dimenzije, osobito su važne one tri dimenzije – post, molitva i dijela milosrđa, konkretna dijela prema bližnjima, osobito siromašnima. Ne smijemo zaboraviti da nekada više vrijedi jedan čin milosrđa nego tisuću riječi, pa rekao bih i te naše dimenzije posta, ako doista nisu usmjerene prema pomoći bližnjemu. Korizma i u ovom našem vremenu, vremenu neizvjesnosti, vodi nas prema nadi, jer je križ naša jedina nada, križ na kojemu nas je Krist spasio i otkupio“, rekao je biskup Petar Palić u emisiji Susret Radiopostaje Mir Međugorje.
Potom je objasnio pojam jubilarne godine, Svete godine, „koja ima svoju tradiciju koja seže čak u Stari zavjet. A prvu „organiziranu“ svetu godinu u kršćansku proglasio je Papa Bonifacije VIII. 1300. godine. Od tada se počinju obilježavati svakih 25 godina.“
Govoreći o geslu jubilarne godine „Hodočasnici nade“ biskup Palić je kazao: „Nada je za nas kršćane krepost, milost, ali ne smijemo nadu miješati s optimizmom! Za kršćanina nada nije samo optimizam ili neka želja da stvari koje živimo budu bolje, nego se kršćanska nada temelji na vjeri u Boga. To je važna dimenzija nade o kojoj govorimo u ovoj jubilarnoj godini i ono što Sveti Pavao piše – Nada ne postiđuje.“
Život je uvijek dobro. Odatle i kreće govor o životu, o zaštiti života, svetosti života
Razgovor s biskupom Palićem potaknulo je njegovo zalaganje za zaštitu nerođenog života, što je jedno od područja njegove doktorske radnje, a nakon što je udijelio svoj blagoslov Molitvenoj inicijativi „40 dana za život“ na početku djelovanja u Mostaru, odnosno u BiH. „Danas je Dikasterij za laike, obitelj i život izdao smjernice koje se tiču pastorala ljudskog života. Mogu se naći na njihovoj web stranici. No, život je uvijek dobro. Odatle i kreće govor o životu, o zaštiti života, svetosti života“, kazao je biskup Petar i dodao kako je taj dokument izdan uz 30. obljetnicu Papine enciklike Evanđelje života.
„Lijepo da je ova emisija u predvečerje blagdana Blagovijesti, na koji je izdana. Ako razmišljamo o samom značenju tog blagdana, život je doista toliko vrijedan da je Bog odlučio uzeti život na sebe. Po ljudskom životu ući u našu povijest. Zato Crkva uči da je ljudski život svet, vrijedan i da počinje začećem. I da svaka ljudska osoba ima dostojanstvo koje dolazi od Boga. Ja bih rekao da pitanje zaštite života nije samo medicinsko, pravno niti samo sociološko pitanje. Iako su sve to važne dimenzije za ljudski život, Crkva danas naglašava kako je pitanje ljudskog života duboko duhovno i moralno pitanje. Ako tu dimenziju odstranimo onda smo čovjeka sveli na mehanizam. A čovjek to nije. Čovjek je u prvom redu stvorenje. I to Božje stvorenje koje ima svoje dostojanstvo. Iz toga i znanost i teologija potvrđuju da se novi ljudski organizam formira u trenutku oplodnje. Zato će Sveti Ivan Pavao II. u enciklici Evangelium Vitae, čije se 30. obljetnice sutra spominjemo reći da život koji počinje u utrobi majke nije nekakva stvar nejasnih mogućnosti. Nego je to konkretna osoba.“
Katekizam Katoličke Crkve jasno kaže kako savjest treba biti dobro formirana, inače može dovesti do pogrešne odluke.
Govoreći o braku biskup je rekao: „Brak nije bilo kakva ustanova, nego je to za kršćanina prostor i mjesto, odnosno okolnosti ili način života u kojemu se ostvaruje svetost. To je prvo. A drugo – brak je sakrament! Kad tu dimenziju damo, onda je to pokazatelj da želimo ući dublje u tu stvarnost, nego je to puki zajednički život dvoje ljudi, koji zapravo može biti ovakav i onakav. Dakako, važna je tu ljubav, važna je otvorenost životu, važna je žrtva, ali ako nedostaje ova dimenzija sakramentalnosti i dimenzija otvorenosti molitvi, odnosno otvorenosti jedno prema drugom u zajedničkoj molitvi, onda u kršćanskom braku gubimo niti koje daju važnu dimenziju i temelje kršćanskom braku.“
Živjeti danas nadu znači živjeti Kristovu poruku – Ne bojte se! To je njegova poruka koja odzvanja u evanđeljima.
Na pitanje kako se može dogoditi da u jednoj katoličkoj sredini liječnik savjetuje abortus, biskup je odgovorio: „Mentalitet u kojemu živimo i situacija u kojoj cijela Europa živi pridonosi takvom načinu gledanja. Katekizam Katoličke Crkve jasno kaže kako savjest treba biti dobro formirana, inače može dovesti do pogrešne odluke.“
Svaki susret zapravo je obostrano obogaćivanje. Doista čovjek doživi toliko znakova nade.
O pastoralnim pohodima dekanatima hercegovačkih biskupija, mons. Petar Palić je rekao: „Svaki susret zapravo je obostrano obogaćivanje. Doista čovjek doživi toliko znakova nade. Ono što papa Franjo stalno govori – svugdje oko nas postoje znakovi nade, samo ih treba znati otkriti i pročitati. Ja sam doista u ovom svom pastoralnom pohodu doživio toliko tih trenutaka, koji meni osobno, kao biskupu služe kao stvarni znak nade. Trenuci su to vlastite izgradnje i duhovne izgradnje. Živjeti danas nadu znači živjeti Kristovu poruku – Ne bojte se! To je njegova poruka koja odzvanja u evanđeljima. Ona je za ovo naše vrijeme vrlo važna. To ne znači samo izgubiti strah, nego gubitak straha ili prestanak straha nastupa kad živim iz svijesti da je Bog sa mnom i da me prati na mom životnom putu. I da me doista on želio i čini što je najbolje za mene. Kada sam svjestan činjenice da je Gospodin sa mnom i da strah prestaje, onda sam pozvan biti svijetlo. Odnosno svijet može nuditi nesigurnost ali moja sigurnost je u Bogu. Kršćanin je pozvan upravo iz te sigurnosti koja proizlazi od Gospodina donositi u ovaj svijet mir, ljubav, pravdu, sve ono što osjećamo da danas nedostaje. Ali početi najprije od svojih malih svjetova.“
Cijelu emisiju Susret poslušajte na našem YouTube kanalu.
Višnja Spajić
