U ovotjednoj emisiji “Magistra Vitae” govorili smo o hrvatskom banu Nikoli VII. Zrinskom. Gost nam je bio dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
“Nikola Zrinski je pripadnik jednog od najvažnijih hrvatskih plemićkih rodova koji je uvelike obilježio hrvatsku povijest ranoga novoga vijeka, ali oni su nastavljači roda bribirskih Šubića koji su bili jedan od ključnih rodova i hrvatske povijesti srednjega vijeka. Splet okolnosti ih je s juga Hrvatske vodio u nekadašnje središnje područje, to je područje današnje Banovine, dakle okolo Zrina, gdje su zapravo dobili novo prezime Zrinski po kojem su se nazvali, a njihovim širenjem prema sjeveru, oni polako dolaze i do posjeda u Čakovcu koje je priskrbio, Nikola IV. Zrinski, poznat pod nazivom Nikola Šubić Zrinski koji je taj posjed dobio sredinom XVI. st. I upravo u Čakovcu gdje će biti novo središte Zrinskih, rodit će se Nikola, njega se naziva VII. Zrinski”, kazao je prof. Petrić pojašnjavajući i točan datum rođenja hrvatskog bana Nikole VII. Zrinskog.
Iako se u većini literature može pronaći podatak da je Nikola rođen 1. svibnja, negdje i 2., prof. dr. Petrić kazao nam je točan datum rođenja hrvatskog bana Nikole VII. Zrinskog “taj Nikola Zrinski rođen je 3. svibnja 1620. godine u Čakovcu. Pronađeno je pismo u kojem njegov otac Juraj V. navodi da mu se rodio sin 3. svibnja, i iz te korespondencije se točno sad može vidjeti datum njegovog rođenja.”
Kada su braća, Nikola i Petar Zrinski, sa 17 godina stekli punoljetnost odlučili su podijeliti svoj veliki posjed.
“Njihovi posjedi počinju od sjevernog jadranskog primorja, od Bakra, Kraljevice, Novoga, i oni idu do Ozlja gdje će se formirati jedno od njihovih starih središta, sjedište posjeda koje će početi kontrolirati Petar Zrinski, dok će ove sjevernije posjede koji prolaze od Brezovice, Medvedgrada, Rakovca, Vrbovca do Međimurja, i gore prema zapadnoj Ugarskoj na sjever prema Kisegu, tako da će nastati ta jedna podjela. Oni su u principu na početku dogovorili se samo na fiktivno razdvajanje, znači upravno razdvajanje posjeda, na dva jednaka dijela tako da su oni zapravo 1638. godine bili suvlasnici cjelokupnog posjeda obitelji Zrinski, samo su imali ta dva središta, jedno je bilo u Ozlju gdje je bio Petar i Čakovec gdje je bio Nikola.
No 1649. god. kako je vrijeme odmicalo pokazivala se važnost da se ti posjedi potpuno podjele jer nemoguće je suupravljati tako velikim posjedima, kojima je ekonomski bilo važno imati dobro upravljanje i kontrolu u potpunosti jer znamo da je s druge strane bilo Osmansko Carstvo koje je stalno nagrizalo i ugrožavalo sigurnost tih posjeda i Petra i Nikole, tako da su 1649. god. odlučili u potpuno podijeliti svoja imanja, gdje će Nikola zadržati Međimurje, posjede u zapadnoj Ugarskoj, Vrbovec, Rakovec i kuću u Beču, a imao je i kuću u Zagrebu. Oba brata imala su po jednu kuću u Zagrebu, ali ovo je važno naglasiti da Nikola Zrinski ima kuću u Beču, dakle on je blizak najvažnijim informacijama, ljudima tadašnje Habsburške Monarhije”, kazao ej prof. Petrić, a osim što je bio hrvatski ban Nikola je tijekom života obavljao razne funkcije.
”On je još kao mlad, bio zabilježen kao komornik kralja Ferdinanda, znači jedan od ljudi iz kraljevskog dvorjanskog kruga. Osim što je bio komornik, nominalno još kao dijete od 8 godina, bio je proglašen vrhovnim kraljevskim konjušnikom. Već ga se tu počelo ugrađivati u taj politički krug na bečkome dvoru. On postaje hrvatskim banom 1647. godine, s tim da je tek u siječnju 1649. god. bio uveden u čast hrvatskoga bana. Uz poziciju hrvatskoga bana, dakle najvažnije osobe u Hrvatskoj, jedan moment je dosta važan u njegovom životu, koji nije bio dovoljno naglašavan do sada, da je on bio 1660. godine tajni savjetnik, član najvišeg savjetodavnog tijela bečkoga dvora i samim time dijelom elite države” kazao je dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof.
Cijelu emisiju poslušajte u nastavku, a idućega četvrtka govorit ćemo o borbama Nikole Zrinskog s Osmanlijama i njegovom sudjelovanju u Tridesetogodišnjem ratu.
Andrija Šego
