U emisiji Magistra vitae, u kojoj donosimo zanimljive teme iz povijesti, započeli smo obrađivati jednu novu temu, a riječ je o krstionici, odnosno krsnom zdencu s imenom hrvatskog kneza Višeslava iz 9. stoljeća, koja je nakon pronalaska u Veneciji, u 19. stpljeću probudila, a i danas budi zanimanje, ne samo znanstvenika, nego i šire javnosti.
Naš gost bio je prof. dr. sc. Ante Uglešić, autor knjige „U potrazi za Višeslavovom krstionicom“, koji je predstavio rezultate najnovijih istraživanja vezanih uz ovaj krsni zdenac, koji je simbol hrvatskog kršćanskog, nacionalnog i kulturnog identiteta, a kojeg su neki proglašavali mitom te isključivali svaku poveznicu s Hrvatskom, ističući venecijansko, odnosno talijansko podrijetlo zdenca. Kako krsni zdenac izgleda, što na njemu piše, gdje se zdenac nalazio, zašto ga vežemo uz nekadašnju Ninsku biskupiju i katedralu, a danas crkvu Svetoga Asela u Ninu odgovorio je prof. dr. sc. Ante Uglešić.
Izgled krsnog zdenca iz 9. st., s imenom hrvatskog kneza Višeslava
Krsni zdenac s imenom kneza Višeslava šesterostranog je oblika, monolitan je i isklesan od mramora. Svih šest stranica izvorno je bilo ukrašeno, a po sredini prednje strane uklesan je procesionalni križ. Natpis na krsnome zdencu sastavljen od dvije cjeline: vjersko-dogmatskog teksta koji je povezan s krštenjem i teksta posvetnog sadržaja iz kojeg se saznaje da je zdenac dao izraditi svećenik Ivan na čast sv. Ivanu Krstitelju, u vrijeme vladavine kneza Višeslava.
Crkva sv. Asela
Crkva sv. Asela u Ninu od njegova nastanka najstariji je kršćanski prostor u gradu. Najstarija krstionica bila je unutar prvotne priproste crkve koja se može datirati u konac 4. ili na početak 5. st. Već koncem 6. ili na samom početku 7. st. krstionica je premještena u pastoforiju sa sjeveroistočne strane crkve. Nakon devastacije u vrijeme slavenskih provala, tijekom ranog srednjeg vijeka odnosno u posljednjoj četvrtini 9. st., u vrijeme hrvatskih narodnih vladara, taj je prostor (sjeveroistočna strana crkve o.a.) obnovljen kao krstionica. U vrijeme doseljenja Slavena/Hrvata prostor krstionice doživio je zasigurno razaranja, kao što je to bio slučaj s drugim dijelovima crkve. Obnova crkve i krstionice započela je najvjerojatnije u vrijeme kneza Domagoja (864. – 876.), a dovršena za vladavine kneza Branimira (879. – 892.) tj. u vremenu kada je Nin izabran za prijestolnicu i sjedište hrvatskog biskupa.
Osnivanje Ninske biskupije
U hrvatskoj historiografiji uglavnom je prihvaćeno mišljenje da je Ninska biskupija osnovana u vrijeme kneza Domagoja, između 864. i 867. Iz fragmentarno sačuvanog pisma pape Nikole I. (858. – 867.) upućenog svećenstvu i puku ninske crkve vidljivo je da su zaista ninski kler i puk, najvjerojatnije na inicijativu hrvatskog kneza, pokušali inaugurirati biskupiju, međutim, to je naišlo na papinu kritiku u kojoj se naglašava da se u Crkvi koja je zajednica vjernika, bez privole Apostolske Stolice ne može učiniti ništa važnije, a po svetim dekretima bez papine dozvole nije dozvoljeno sazidati ni novu crkvu. Papa je očito htio udovoljiti namjeri osnutka ninske biskupije, jer mu je to višestruko odgovaralo, a prvenstveni razlog za takve stavove bio je pridobivanje hrvatskog kneza i njegovih podanika na svoju stranu. Svećenik Ivan kao zajednički pouzdanik (hrvatskih knezova i pape) imao je zadaću oformiti Ninsku biskupiju. To je trebalo biti učinjeno već za kneza Domagoja, međutim, očito se tada nije dogodilo radi više okolnosti koje su uslijedile, a one su povezane uz neuspjelu urotu protiv kneza Domagoja, optužbi koje su pale na svećenika Ivana i njegova odlaska papi u Rim radi toga, te na koncu same Domagojeve smrti (876.). Biskupija se nakon toga trebala oformiti za Domagojevih nasljednika (sinova). Osnutak biskupije nije se dogodio ni za vladavine Domagojevih sinova, jer ih je 878., po svoj prilici uz pomoć Bizanta, svrgnuo Zdeslav, koji, radi okrenutosti Bizantu, zasigurno nije ni razmišljao o osnutku biskupije rimske crkve, ali bilo što značajnije nije ni mogao napraviti jer ga je već početkom iduće godine s vlasti smaknuo Branimir. Odmah nakon dolaska kneza Branimira na vlast, iste te godine (879.), uspostavljena je Ninska biskupija, a đakon Teodozije postao je prvim ninskim biskupom. Time je dovršen proces koji je radi naprijed opisanih okolnosti potrajao petnaestak godina.
Cijelu emisiju poslušajte na našem YouTube kanalu, a u drugom dijelu prof. dr. sc. Ante Uglešić govorit će o rušenju Nina u 17. stoljeću, prijenosu krsnoga zdenca s imenom kneza Višeslava u Veneciju, pronalasku zdenca u 19. stoljeću i njegovom vraćanju u Hrvatsku za vrijeme II. svjetskog rata, za čiji je povratak zaslužan bl. kardinal Stepinac.
Andrija Šego
