U emisiji Miris zavičaja Radiopostaje Mir Međugorje 31. listopada govorili smo o Američkom dnevniku fra Davida Zrne.
Dr. fra David Zrno rođen je u Duvnu 1896. godine, umro je u splitskoj bolnici, 1984. godine. A između tih godina krije se bogat život koji je većim dijelom proveo na dalekom američkom kontinentu. Radi se o, kako će se mnogi složiti, jednom od najpoznatiji hercegovačkih franjevaca, koji je veliki doprinos dao franjevačkoj zajednici u Americi čiji je poglavar bio od 1935. do 1949. godine. U to vrijeme uspio je kupiti samostan u Chicagu, tiskaru, pokreće časopise kojima se promiče vjerska i nacionalna svijest. U tome izazovnom razdoblju pomaže i braći u Domovini.
U Americi će, s kraćim prekidima, provesti više od 50 godina. A zapravo je namjera bila ostati godinu dana, držati pučke misije Hrvatima razasutima po sjevernoameričkim bespućima, kako čitamo u predgovoru knjige čiji je priređivač dr. fra Robert Jolić, a nakladnik Hercegovačka franjevačka provincija.
Tijekom svojih putovanja fra David piše dnevnik iz kojega doznajemo mnoge pojedinosti o hrvatskim iseljenicima, njihovu podrijetlu, vjerničkom životu, o misionarskim uspjesima i teškoćama te je tako vrlo vrijedan dokument jednoga vremena. Od 27. rujna 1930. počeo je voditi Dnevnik.
Za nj je znalo malo ljudi, no srećom rukopis je sačuvan te je, zalaganjem ponajviše sadašnje uprave franjevaca u Americi, trudom bogoslova Hercegovačke franjevačke provincije pretipkan i konačno objavljen 91 godinu od početka njegova pisanja i 37 godina od smrti njegova autora.
„Dakle, on je doslovno, kao misionar, obilazio Hrvate u Americi. Možete pretpostaviti kolike su te površine, od Atlantskog do Tihog oceana. Bila su to prava epska putovanja. Znao je putovati po dva-tri dana ne izlazeći iz vlaka. Nastojao je susresti naše ljude gdje god je to bilo moguće. Držao im je misije koje su tada znale trajati po tjedan dana i više. Znao bi doći nekoliko dana unaprijed u neko mjesto i nastojao obići sve hrvatske obitelji. U nekim je sredinama imao iznimnog uspjeha, no bilo je i onih hrvatskih kolonija koje su bile otpale od vjere“, rekao je u našoj emisiji fra Robert, koji je knjigu podijelio u tri glavna dijela. Najprije donosi fra Davidov opširan životopis. Potom dva sveska fra Davidova Dnevnika: od 1930. do 1941. te od 1941. do 1969. godine. U posljednjem dijelu knjige opisane su hrvatske župe i hrvatski svećenici koji se spominju u Dnevniku.
U knjizi su i fotografije iz fra Davidova života, njegovi portreti kao i neki izresci iz novina te fotografije država, gradova i župa u kojima je fra David boravio.
Naši su fratri na razne načine, u svojim arhivima i publikacijama, nastojali čuvati sjećanje na ljude i događaje, na putovanje svećenika sa svojim narodom u dalekom svijetu.
Očekivati je, stoga, nova izdanja koja će osvijetliti doprinos hrvatskih svećenika u skrbi za našega čovjeka.
„Moram spomenuti još jednu stvar: aktualni kustos, fra Jozo Grbeš, počeo je jedan golemi projekt – svu arhivsku građu koja se čuva u arhivu Kustodije dao je skenirati. Sada je ta građa dostupna. Isto tako, u Hrvatsko etničkom institutu, koji je jedna iznimna ustanova, jedinstvena u Hrvata u Americi, dobar dio spisa je skeniran tako da će moći služiti za širu uporabu i mislim da ćemo tek sada, istražujući te dokumente i knjige, moći detaljnije i kvalitetnije pisati o Katoličkoj crkvi među Hrvatima u SAD-u i Kanadi“, kaže fra Robert Jolić, priređivač knjige od 360 stranica o fra Davidovu Dnevniku.
Cjelokupni razgovor poslušajte u emisiji ‘Miris zavičaja’, koja je dostupna na našem YouTube kanalu.
Milka Rozić
