”Kako glutenska hostija može nekome nauditi? Zar hostija koja je posvećena, mali komadić kruha, Tijela Kristova može nekome nauditi? Zašto postoje bezglutenske hostije?”, pitanje je jedne naše slušateljice, dok se druga pita: ”Kad svećenik otvara svetohranište i ide po hostiju ili ju vraća, zašto ljudi u crkvi tada ne ustanu, jer je to najsvetije na misi?”
Ova dva pitanja, koja unatoč različitim naglascima, posjeduju dodirnu točku. Naime, radi se o hostijama, točnije o Tijelu Kristovu pod prilikom kruha, koje se dijeli vjernicima i također koje se čuva u svetohraništu pa je u jednoj emisiji Pitajte svećenika na njih odgovorio fra Renato Galić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije koji je trenutno na službi u Zagrebu kao pomoćni odgojitelj bogoslova
”Pošto je prvo pitanje složenije, njemu bih posvetio više prostora, a jasno je također kako se Kristovo Tijelo ne bi moglo čuvati u svetohraništu ako ono prije nije posvećeno na oltaru”, kazao je u uvodu a onda objasnio i tradiciju Crkve za pravljenje hostija.
”Kruh, to jest hostije, koji se koristi za euharistiju u Katoličkoj Crkvi mora se prema drevnoj tradiciji Crkve praviti od same pšenice, te je euharistijski kruh beskvasan. Kruh, kao i vino, moraju biti bez drugih dodataka; trebaju biti čisti.
Pšenica, od koje se pravi kruh za euharistiju, u sebi sadrži gluten. Što je to gluten? Gluten je vrsta proteina koja se između ostaloga nalazi u pšenici kao i u nekim drugim žitaricama. Taj protein je važan jer on čini da tijesto, kad se brašno pomiješa s vodom, bude elastično i omogućava „dizanje“ tijestu.
Gluten sam po sebi nije štetan za veliku većinu ljudi iako se danas promovira takva prehrana. Međutim, istraživanja su otkrila kako mali broj ljudi ne tolerira gluten, odnosno kako oni imaju intoleranciju na gluten. Ta bolest se zove celijakija. Ona može biti pogubna za takve osobe te oni u potpunosti moraju prilagoditi prehranu svojoj bolesti. Najbolji lijek za celijakiju je čuvanje i prilagođena prehrana”, kazao je fra Renato pojašnjavajući kako ”problem nastaje kada se osobe s celijakijom, koje su aktivni vjernici, žele pričestiti u Crkvi, a vidjeli smo kako se kruh za euharistiju pravi od pšenice”.
”Na tom tragu, naša se slušateljica pita kako hostija, koja u euharistiji postaje Kristovo Tijelo, može nekom nauditi.
Odgovor je vrlo kratak: da, i posvećena hostija nekome može nauditi. Odmah dodajem, kako ovdje nitko ne sumnja u Kristovu stvarnu prisutnost pod euharistijskim kruhom. Primjerice, vino koje nakon pretvorbe postaje Kristova presveta Krv, i dalje zadržava okus i miris vina, iako se njegova bit mijenja. Tako će i nakon pretvorbe, vino imati isti miris kao i prije. Ovo možemo primijeniti i na kruh. Njegova bit se mijenja, ali će primjerice gluten ostati”, kazao je fra Renato ističući kako i kod tzv. bezglutenske hostije sadrži mali postotak glutena.
”Kongregacija za nauk vjere je 2013. istaknula kako hostije, koje su u potpunosti bez glutena, nisu valjana materija za slavlje euharistije. Također je istaknula da moraju sadržavati dovoljno glutena za tvorbu kruha. Samim tim, ne postoje tzv. bezglutenske hostije. Po istraživanjima, ovoliko mala količina glutena ne šteti osobama s celijakijom. Ukoliko bi im ipak štetila, njima se pričest može podijeliti pod prilikom vina.
Tu je svakako važno upozoriti župnika sa situacijom kako bi se pronašlo najbolje rješenje za osobe s celijakijom, te kako bi i one mogle imati udjela u blagovanju Kristova tijela ili njegove krvi. Većina župa u sakristijama ima hostije s malom količinom glutena. Također bih istaknuo kako i ova situacija treba biti prilika svima nama za iskazivanje ljubavi i suosjećanja svima, te kako je krepost ljubav najveća krepost. Nitko ne sumnja u Kristovu prisutnost, ali nam ne treba nepotrebno junačenje koje može izazvati teške posljedice”, kazao je fra Renato Galić koji se na kraju emisije osvrnuo i na drugo pitanje: ”Kad svećenik otvara svetohranište i ide po hostiju ili ju vraća, zašto ljudi u crkvi tada ne ustanu, jer je to najsvetije na misi?”
”Ako sam dobro razumio, naša slušateljica smatra kako je trenutak kada svećenik otvara ili zatvara svetohranište u kojem se nalaze hostije, najsvetiji trenutak slavlja? Svakako ovo nije najsvetiji trenutak. Čitajući primjerice Opću uredbu rimskog misala otkrivamo kako je središnji trenutak i vrhunac euharistijskog slavlja euharistijska molitva, to jest dio koji započinje s predslovljem i koji završava s doksologijom, a unutar kojeg se događa pretvorba. Međutim, istaknuo bih kako nije dobro usredotočiti se samo na jedan trenutak slavlja, već euharistiju promatrati u njezinoj cjelovitosti”, pojasnio je fra Renato Galić, a cijeli njegov odgovor dostupan je i u audiozapisu.
Ako i vi imate neka pitanja, dvojbe i nejasnoće iz područja vjere, duhovnosti… javite nam se porukom (SMS, Viber, WhatsApp) na broj mobitela 00387 63 455 655 ili e-mailom na adresu: radio-mir@nullmedjugorje.hr.
Rubrika ‘Pitajte svećenika’ u programu Radiopostaje Mir Međugorje je ponedjeljkom od 8 sati i 20 minuta, te u reprizi ponedjeljkom navečer u 20 sati. U njoj na pitanja slušatelja odgovaraju svećenici, suradnici Radiopostaje Mir Međugorje.