”Krvlju opečaćeni za nebo”, nova je emisija Radiopostaje Mir Međugorje u kojoj će se govoriti o ubijenim hercegovačkim franjevcima tijekom Drugog svjetskog rata i u poraću. Ima ih ukupno 66 i sve su ih ubili partizani, a najviše, gotovo sve, u veljači te svibnju i lipnju 1945.
O njima ćemo govoriti na temelju velike studije pod naslovom ”Krvlju opečaćeni za nebo”, koja je tiskana u prvoj polovici ove 2025. godine. Većina tekstova će zapravo biti preuzeta upravo iz navedene knjige.
Prije nego će krenuti na pojedinačne životopise urednik ove emisije dr. fra Robert Jolić u uvodnih nekoliko emisija pozabavio se kontekstom, odnosno napravio je uvod u ovu temu.
U prvoj emisiji objavljenoj 10. listopada 2025. govorio je o istraživanjima don Ante Bakovića prema kojima je Crkva u Hrvata imala 663 mučenika: biskupa, svećenika, brata laika, bogoslova, sjemeništarca i časne sestre. Fra Robert je kazao kako je don Anto, nakon svog napornog i mučnog sedamnaestogodišnjeg rada, objavio njihove kratke životopise, ali i da je popis proširio i svećenicima koji su primjerice umrli od tifusa, kao i one koji su preminuli od posljedica muka podnesenih u komunističkim zatvorima nakon 1945. godine, ali i one stradale u Domovinskom ratu, pa navodi kako je oko 550 ubijenih u samome Drugom svjetskom ratu i poraću.
”Daleko najveći broj od njih, ako ne i svi, ubijeni su, ne u ratnim djelovanjima, nego nenaoružani, kao posljedica mržnje na Crkvu i na hrvatski narod kojemu su pripadali. Daleko najveći broj ubili su partizani, dakako iz ideoloških pobuda, jer su namjeravali graditi svijet bez Boga pa je vjera trebala, kako oni kažu, odumrijeti, a oni su se, eto, malo pobrinuli da odumre što prije, poguravši tako predviđeno prirodno odumiranje vjere, pa time, dakako, i Katoličke crkve. Manji broj smrtno je stradao od četnika, talijanske i njemačke vojske…”, kazao je fra Robert Jolić, naglašavajući kako je veliki poticaj istraživanju žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća dao sveti papa Ivan Pavao II.
”Na temelju dosadašnjih istraživanja, kao što je ono don Ante Bakovića, upravo je Crkva u Hrvata u vrijeme rata i poraća pretrpjela najteže i najveće gubitke svećenstva u čitavoj Europi i u svijetu. Među njima je i 66 svećenika, braće laika, bogoslova i sjemeništaraca Hercegovačke franjevačke provincije. Odazivajući se papinu pozivu, nastojali smo prikupiti što više svjedočanstava o njihovu životu i smrti”, kazao je fra Robert.
U drugoj emisiji (17. listopada 2025.) govorio je o svjedočanstvima o ubijenima i o prikupljanju građe.
”U vrijeme komunističke Jugoslavije nije se smjelo ništa ozbiljnije raditi na prikupljanju materijala vezanih za ubojstvo svećenika pa tako ni hercegovačkih franjevaca. Pokušaj koji su započeli preživjeli fratri već 1945. godine bio je nasilno onemogućen i najstrože zabranjen od novih vlasti”, kazao je fra Robert pa donio i zapis o tome: ”Provincija hercegovačkih franjevaca svojedobno je povela službeni postupak za utvrđivanje istine o navedenim franjevcima, ali je svu dokumentaciju koja je o tome prikupljena, a prikupio je dr. fra Bonicije Rupčić, zaplijenila 31. 10. 1945. tadašnja OZNA u Mostaru, čiji su organi zabranili svaku daljnje prikupljanje materijala, a neke od svjedoka pretvorili.”
Dr. fra Robert Jolić, arhivar hercegovačke franjevačke provincije kazao je kako se ponešto se na prikupljanju građe u ubijenim fratrima pokušalo krajem 60-ih i početkom 70-ih godina 20. stoljeća kad je komunistička diktatura ponešto bila popustila u vrijeme Hrvatskog proljeća, kad se osjetio dašak slobode. Upravo u to vrijeme su ekshumirane franjevačke žrtve, koje su partizani ubili na Širokom Brijegu i spalili u protuzrakoplovnom skloništu ispod samostana, njih 12, kao i šestorica ubijena u Mostarskom gracu, te su 1. srpnja 1971. pokopani u Širokobriješkoj crkvi.
17. kolovoza 1971. provincijal dr. fra Rufin Šilić pod brojem 756/71 izdao je naredbu pod nazivom Dokumentacija o našim pokojnicima, u kojoj se navodi: ”Ovim pod savjest obvezujem svu braću da s mjesta pristupe prikupljanju dokumenata o životu, radu i smrti naših pokojnika sa Širokog brijega. Potrebna nam je istina, kakva god ona bila, za nas ili protiv nas. Sva braća koja imaju o njima osobno iskustvo, neka ga stave na papir i potpišu. Tko zna za nekoga izvan naše zajednice, tko bi mogao o njima pružiti autentično svjedočanstvo, neka nas upozori da bismo mogli i njegovo svjedočanstvo pribilježiti.”
Fratri su bilježili svoja sjećanja, ali je zabranjena mogućnost objavljivanja knjiga o njima, a prisutna je bila i stalna kleveta u kojoj se najčešće objavljivalo kako su fratri na Širokom Brijegu ubijeni s puškama u rukama, ali s dolaskom slobode bilo je moguće o svemu otvoreno govoriti, a u trećoj emisiji ”Krvlju opečaćeni za nebo” (24. listopada 2025.) fra Robert Jolić govorio je o temi povjerenstvo i vicepostulatura.
Kazao je kako je uprava Hercegovačke franjevačke provincije 2004. godine donijela odluku o osnutku povjerenstva za pripremu kauze mučenika Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, čime je istraživanje podataka u ubijenim fratrima institucionalizirano. O radu ovog povjerenstva poslušajte u emisiji, kao i o radu aktualnog Vijeća Vicepostulature kojega vodi fra Robert Jolić i koje je izradilo cjelovite životopise ubijenih fratara, a na sastanku s postulatorom Franjevačkog reda fra Giovangiuseppeom Califanom i njegovim suradnikom povjesničarem prof. dr. Uldericom Parenteom određene su daljnje smjernice u radu. Utvrđeno je da zasada 50-orica franjevaca udovoljavaju strogim kriterijima Dikasterija za kauze svetaca. O svemu tome poslušajte u prve tri emisije ”Krvlju opečaćeni za nebo”, koje su emitirane 10., 17. i 24. listopada i koje donosimo na našem YouTube kanalu.
Velimir Begić
