Na prvoj sjednici nakon godišnjih odmora hrvatska je Vlada među inim odlučila financijski podržati izgradnju Kapele hrvatskih svetaca i blaženika na pastirskim poljanama u Betlehemu. Vlada će izgradnju kapelice podržati s 3.375.000 kuna, čime je pozitivno odgovorila na molbu Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca u Zagrebu, čiji je gvardijan fra Tomislav Glavnik najzaslužniji što smo mi Hrvati među samo šest katoličkih naroda koji će graditi kapelu na mjestu gdje su anđeli objavili pastirima radosnu vijest o Isusovu rođenju u Betlehemu.
“Kapela hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu dat će snažan doprinos jačanju međunarodne prepoznatljivosti i pozicioniranja Hrvatske u Svetoj zemlji i svijetu. Katolička crkva je neizostavna komponenta hrvatske povijesti, koja je utkana u nacionalni identitet te humanistički, duhovni i kulturni razvoj hrvatskog društva”, navodi se u odluci Vlade i dodaje kako će “hodočasnici iz cijelog svijeta – a njih je otprilike pet milijuna godišnje u normalnim okolnostima – koji će posjetiti našu Kapelu u Betlehemu biti u prilici upoznati hrvatsku povijest te pripadnost Hrvatske europskom kršćanskom nasljeđu”.
Slobodna je Dalmacija prva objavila ovu inicijativu u razgovoru s fra Tomislavom Glavnikom, u prilogu Spektar u prosincu 2019., koji nam je tom prilikom kazao kako je planove i detaljan troškovnik za kapelu napravio tim arhitekata Franjevačke kustodije Svete zemlje.
“U razgovoru s nadležnima, otišli smo najdalje od svih potencijalnih ponuditelja. Hrvatska kapela bit će najveća i dobit će centralno mjesto. U dogovoru s kustosom Svete zemlje fra Francescom Pattonom OFM i koordinatorom projekta gvardijanom samostana Svetog Spasitelja u Jeruzalemu fra Marcelom Ariel Cichinelliijem OFM, predložio sam da bi materijal (kamen, drvo, umjetnička djela) došao iz Hrvatske”, otkrio nam je Glavnik i istaknuo kako su to u Kustodiji prihvatili.
“Sad treba napraviti pozivni natječaj prema hrvatskim akademskim slikarima i kiparima, koji trebaju napraviti reprezentativna djela za interijer i opremu kapele kako bi to naše Svetište postalo i najreprezentativnija razglednica našeg naroda u Svetoj zemlji… Naša nakana je da sve što pošaljemo u Betlehem treba biti dar i dan od srca”, zaključio je fra Tomislav.
Franjevci su, kako oni sa Svetog Duha, tako i naši Hrvati na službi u Kustodiji, izrazili radost zbog ove Vladine odluke. Međutim, nisu svi bili radosni na vijest o gradnji hrvatske kapele u Betlehemu. Tako su iz GLAS-a poručili kako je “Plenkovićeva Vlada uvijek znala mudro postaviti prioritete pa tako i ovaj put – prvo svi njihovi klijenti i Crkva koja osigurava glasove, a tek ako išta ostane ono što građanima stvarno treba. A za liječenje onkoloških bolesnika ima, očito, alternativnu terapiju – neka se mole u betlehemskoj kapelici.”
Na gradnju kapele u Betlehemu osvrnuo se i SDP kazavši kako bi se za taj novac moglo obnoviti desetak kuća na Baniji ili bi se mogli sufinancirati skupi lijekovi za djecu oboljelu od rijetkih bolesti. “U trenucima kada je zdravstveni sustav pod opterećenjem, kada kasni obnova u Zagrebu i Baniji, kada ljudi nemaju osnovne uvjete za život, našem ministru vanjskih poslova prioritet je financiranje crkve”, napisali su u priopćenju.
U sličnom je tonu, s puno zadjevice, cijelu priču na RTL Direktu komentirao Zoran Šprajc: “Sve što je bilo srušeno ostalo je srušeno, svi koji su ostali bez krova i doma i dalje su bez krova i doma. Ali ne može se reći da se po tom pitanju ništa ne radi. Pola milijuna eura hrvatska Vlada je donirala za gradnju hrvatske kapele u Betlehemu, gdje će svi koji su stradali u potresu bez obzira na vrstu oštećenja imati priliku moliti za rješenja o gradnji, rušenju ili popravku. I to što bi se reklo u prvom redu, odmah Bogu ispod nogu, na najprestižnijoj zemljišnoj čestici na svijetu, Svetoj zemlji.”
Ovakove primjedbe slične su jednoj evanđeoskoj sceni kad je Isusu dok je bio u Betaniji, za stolom u kući Šimuna Gubavca, došla neka žena noseći alabastrenu posudu prave skupocjene nardove pomasti. Razbi alabastrenu posudu i poli ga po glavi. No, neki prisutni negodovahu među sobom: “Čemu to rasipanje pomasti? Mogla se, doista, ta pomast prodati za više od tristo denara i mogla se dati siromasima”. Isus im je odgovorio: “Doista, siromaha uvijek imate među sobom i kad god hoćete možete im dobro činiti.” Nakon ovog događaja evanđelisti navode kako ga je Juda Iškariotski odlučio izdati.
Hrvatska prisutnost u Svetoj zemlji dugog je vijeka. Još je prvi hrvatski svetac Nikola Tavelić u Jeruzalemu položio život jer je propovijedao kršćanski nauk. Braća Branković iz Sarajeva rasprodali su sve svoje imanje kako bi Getsemanski vrt otkupili od tadašnjih turskih vlasnika, muslimana. Hrvatska Vlada u slučaju kapele u Betlehemu nije poduzimala ništa radikalno, niti će zbog ove donacije netko biti posebno oštećen. Naprotiv, možemo biti ponosni što smo odmah “Bogu ispod nogu”. Bolje je tako nego da smo “Bogu iza nogu”, ili da smo mu okrenuli leđa.
Piše Ivan Ugrin / Slobodna Dalmacija
