Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, 13. ožujka 2024. u jutarnjim satima u kapelici Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu slavili su Euharistiju uz sudjelovanje bogoslovske zajednice uoči XXVI. zajedničkog jednodnevnog zasjedanja.
Svetu misu predvodio je i prigodnu propovijed uputio predsjednik HBK mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački u zajedništvu s predsjednikom BK BiH mons. Tomom Vukšićem i ostalim članovima Biskupske konferencije BiH iz Banje Luke i Mostara te članovima Hrvatske biskupske konferencije, jednim apostolskim upraviteljem, generalnim tajnikom HBK, tajnikom Apostolske nuncijature u BiH, ravnateljem hrvatske inozemne pastve bogoslovskim poglavarima i biskupovim tajnicima.
U ime bogoslovske zajednice riječi pozdrava svima biskupima i svim koncelebrantima uputio je rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa preč. Zdenko Spajić.
U prigodnoj propovijedi nadbiskup Kutleša je izrazio radost što su toga jutra u zajedništvu oko stola Gospodnjega. Kazao je da je svako Euharistijsko slavlje najuzvišeniji i najautentičniji izraz zajedništva podsjećajući na riječi sv. Ivana Pala II. da se Euharistija „predstavlja kao vrhunac svih sakramenata u dovođenju do savršenstva zajedništva s Bogom Ocem, po istovjetnosti s Jedinorođenim Sinom i po djelu Duha Svetoga“.
Osvrćući se na evanđeoski misni odlomak toga dana te kazao da je „Isusovo izjednačavanje s Ocem kod Židova je izazivalo sablazan i bijes i urodilo je odlukom da ga ubiju“. „Mi smo, pak, po njegovim zaslugama postali dionici toga zajedništva, sinovi Oca nebeskoga, pozvani ne tražiti svoju volju nego njegovu i po njoj djelovati…3. Isus je potpuno podložan Očevoj volji. On svoju jednakost s moćnim Bogom ne prikazuje u našim kategorijama poistovjećivanja i moći. Biti jednak s nekim tko ima vlast nama je nešto što se verificira u odnosu prema drugima koji nisu na toj razini, koji su podložni našem autoritetu. Isusu je ta jednakost izraz ljubavi. Ne promatra je niti nam je predstavlja kao demonstraciju sile i moći, nego kao izraz nutarnjeg jedinstva. Odnos između Oca i Sina je odnos dviju osoba čije su volje ujedinjenje u ljubavi. Iz ove podložnosti Ocu i savršena jedinstva s njime proizlazi Isusova moć i autoritet. Sud koji se po njemu događa je neizbježan jer pred Isusovom osobom ne može biti neopredijeljenih. Ili vjerujemo u Oca koji nas poziva preko Isusa i imamo dioništvo u božanskom životu ili smo bez života u sebi, podložni sudu: ‘Tko vjeruje u njega, ne osuđuje se; a tko ne vjeruje, već je osuđen što nije vjerovao u ime jedinorođenoga Sina Božjega’“ (Iv 3, 18), kazao je nadbiskup Dražen te naveo poruke koje mogu izvući iz evanđelja toga dana.
„Poruke koje iz današnjeg evanđelja možemo izvući za naš svećenički život i za naše služenje Crkvi osobito su sljedeće: a) U prvome redu, autoritet koji svećeniku izvire iz Svetoga Reda treba biti popraćen i unutarnjim plodnim zajedništvom s Ocem i Gospodinom našim Isusom Kristom. Ono što nam je zagarantirano Božjom milošću neka je plodonosno i nama samima, da se propovijedajući drugima sami ne izgubimo. b) Služba koju obnašamo lako nas može dovesti u situaciju da stvari prosuđujemo isključivo prema pravilima ili onome: „tako je uvijek bilo“, zatvarajući se Duhu koji u svakom vremenu obnavlja Crkvu i sve čini novo. Pozvani smo jednim uhom slušati jeku tradicije, zakona, onoga što je za Crkvu kao instituciju nužno, a drugim uhom biti otvoreni za ono što joj Duh govori. c) Potpuna podložnost Božjoj volji trebao bi biti cilj svih naših nastojanja. Svećenički je život, kao i kršćanski, kako se lijepo izrazio kardinal Sarah: ‘bogoslužna egzistencija i trajni odnos s Gospodinom’. Nemoguće ga je ostvariti bez molitve. ‘Po Isusovu primjeru i snagom dobivenom u njegovoj žrtvi, kršćanski i svećenički život mora neprestano spajati te dvije dimenzije: prinos molitve i prinos djelotvorne ljubavi’. Iskoristimo ovo preostalo vrijeme korizme kako bismo se molitvom pripravljali za dostojan prinos naših života Bogu i kako bi dali svakodnevno svjedočanstvo djelotvorne ljubavi“, kazao je nadbiskup Kutleša te na kraju pozvao da se toga dana u svojim poseban način sjete pape Franje na jedanaestu godišnjica njegova izbora za papu.
XXVI. zajedničko zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije održava se, 13. ožujka 2024. u biblioteci Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu s početkom u 9 sati.
U okviru jednodnevnog XXVI. zajedničkog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, u srijedu 13. ožujka 2024. u 12.30 sati bit će upriličena konferencija za novinstvo u dvorani Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije (Josipa Stadlera 11). Na konferenciji će o zasjedanju govoriti predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, i predstavnik Hrvatske biskupske konferencije. (kta)
