Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u četvrtak 23. rujna 2021. otputovao je iz Sarajeva u Rim gdje će sudjelovati na plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Kardinal Puljić će također toga dana u 17 sati biti u koncelebraciji na Euharistijskom slavlju koje će u bazilici sv. Petra u Rimu predvoditi papa Franjo u zajedništvu s predsjednicima europskih biskupskih konferencija na početku njihova plenarnog zasjedanja. Potom će svi zajedno na grobu sv. Petra izmoliti Ispovijest vjere te se zadržati u osobnoj molitvi na grobovima svetog pape Pavla VI., koji je odobrio rad CCEE-a, i sv. Ivana Pavla II. koji je pratio i podupirao djelovanje ovoga Vijeća.
Zasjedanje će završiti Misnim slavljem u nedjelju, 26. rujna u bazilici sv. Ivana Lateranskog koje će predvoditi predsjednik CCEE-a kardinal Angelo Bagnasco. Sudionike zasjedanja također će, 24. rujna na Kvirinalu u Rimu primiti predsjednik Republike Italije Sergio Mattarella.
Plenarno zasjedanje u Rimu bit će u znaku 50. obljetnice postojanja CCEE-a i bit će održano pod geslom: „CCEE – 50 godina u službi Europi, sjećanje i perspektive u kontekstu enciklike “Fratelli tutti“.
Vijeće Europskih biskupskih konferencija je osnovano u ožujku 1971. odobrenjem Pravilnika ‘ad experimentum’ Kongregacije za biskupe te potpisom pape Pavla VI, kako prenosi Vatican news. Ima 39 članova te predstavlja Katoličku Crkvu u 45 europskih država. U tih 50 godina na čelu tog crkvenog tijela izmijenilo se 7 predsjednika; trenutni je predsjednik kardinal Angelo Bagnasco, genovski nadbiskup u miru.
U poruci upućenoj europskim biskupima povodom jubilarne obljetnice, Predsjedništvo je podsjetilo na svrhu zbog koje je vijeće ustanovljeno, a to je poticanje susreta biskupskih konferencija, međusobno poznavanje, razmjena iskustava te novi navještaj Krista. Osnutak Vijeća europskih biskupskih konferencija bio je znak pozornosti Crkve prema znakovima vremena. Naime, pogled na čitavi kontinent, zapadni i istočni, bio je također proročanstvo onoga što se dogodilo 1989. godine ujedinjenjem Europe – napominje se u poruci.
U tekstu se ponovno podsjeća na razloge koji osnažuju trenutnu prisutnost i zadaću tog tijela u kontekstu kontinenta. Riječ je ustrajnoj dekristijanizaciji Europe, na koju se nadovezuje pogubna pandemija koja utječe na ljude po pitanju zdravlja, obitelji, gospodarstva i rada, društvenih odnosa, te čak i vjerskoga života. Tomu se dodaje i širenje individualističke kulture; dovoljno je prisjetiti se migracijskih kretanja te određene sumnje u napor zajedničkog hoda.
U svemu je tomu Crkva pozvana propovijedati Krista „našu nadu“ s još više uvjerenja. U poruci se stoga potiče na usmjeravanje pogleda na različite izazove koji nas očekuju u budućnosti, počevši od razdoblja nakon pandemije, te na potrebnu pozornost prema dijalogu među svim religijama kao osnovu za izgradnju bratskog svijeta i hitno zauzimanje za stvoreno čiji smo zaštitnici. To su izazovi – stoji još u poruci – na koje papa Franjo skreće pozornost i nudi učinkovite smjernice, a prenosi Vatican news. (kta)
