Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj objavila je u ponedjeljak 11. ožujka 2024. da je papa Franjo imenovao mons. Ivu Martinovića novim požeškim biskupom.
„Apostolska Nuncijatura u Republici Hrvatskoj ima čast obavijestiti da je sveti otac Franjo imenovao požeškim biskupom fra Ivu Martinovića, TOR, dosadašnjeg provincijala franjevaca trećoredaca glagoljaša, Provincije sv. Jeronima u Hrvatskoj“, piše u priopćenju.
Tiskovni ured Svete Stolice objavio je da je Sveti Otac ujedno prihvatio odreknuće mons. Antuna Škvorčevića od pastoralnog upravljanja Požeškom biskupijom, zbog navršene kanonske dobi. Mons. Škvorčević bio je prvi biskup Požeške biskupije koju je sv. Ivan Pavao II., papa, ustanovio 5. srpnja 1997.
Vijest je istodobno objavljena u Biskupskom ordinarijatu u Požegi.
Životopis imenovanog požeškog biskupa Ive Martinovića
Prigodom imenovanja mons. Ive Martinovića požeškim biskupom, u ponedjeljak 11. ožujka 2024., donosimo njegov životopis.
Fra Ivo Martinović rođen je 28. lipnja 1965. godine u Županji. Odrastao je u župi Tolisa u Bosni i Hercegovini. Niže razrede osnovne škole završio je u Matićima. Više razrede završio je u susjednoj Oštroj Luci.
U sjemenište franjevaca trećoredaca glagoljaša primljen je 1980. godine. Klasično gimnazijsko školovanje završio je u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu. Studij filozofije i teologije pohađao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Svečane redovničke zavjete u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša položio je na svetkovinu sv. Franje Asiškoga 4. listopada 1990. u Zagrebu. Za đakona je zaređen 13. listopada 1991., a za prezbitera 28. lipnja 1992. u Zagrebu.
Službe i dužnosti:
- 1992. – 1993.: župni vikar u Župi sv. Josipa Radnika u Belišću i vjeroučitelj u osnovnoj
školi; - 1993. – 2001.: župni vikar u Župi Svete obitelji u Splitu i vjeroučitelj u Osnovnoj školi
„Bol“ u Splitu; - 2001. – 2005.: samostanski poglavar i župnik u Župi sv. Ivana Krstitelja u Zadru;
- 2005. – 2009.: samostanski poglavar i župnik u Župi sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu;
- 2011. – 2013.: župni vikar u Župi sv. Ivana Krstitelja u Zadru;
- 2005. – 2009. i 2011. – 2013.: član Provincijske uprave;
- 2013. – 2017.: samostanski poglavar i odgojitelj u Malom sjemeništu u Samostanu sv.
Josipa u Splitu; župnik Župe Svete obitelji; mjesni i područni asistent Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS); - 2013. – 2018.: član Prezbiterskoga vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije;
- 2017. – 2020.: voditelj Povjerenstva za trajnu formaciju Hrvatske redovničke konferenciji;
- 2017. – 2024. u dva mandata provincijal franjevaca trećoredaca glagoljaša
Osim hrvatskog, govori talijanski i njemački jezik.
Životopis umirovljenoga požeškog biskupa Antuna Škvorčevića
U povodu umirovljenja prvoga požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, čije je odreknuće od službe papa Franjo prihvatio 11. ožujka 2024., prenosimo njegov životopis s mrežne stranice Požeške biskupije.
Mons. dr. sc. Antun Škvorčević rođen je 8. svibnja 1947. u Davoru, od oca Ivana i majke Ljubice r. Ivančić. Prvih pet razreda osnovne škole pohađao je u rodnom Davoru, šesti i sedmi razred u Zagrebu, a osmi u Slavonskom Brodu. Odmalena je ministrirao u rodnoj župi. Želja za svećeničkim zvanjem odvela ga je 1962. u Zagreb, u Dječačko sjemenište i Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati, gdje je maturirao 1966. godine.
Teološki i filozofski studij pohađao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1972. stekao diplomu iz teologije. Iste godine, 25. lipnja nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u zagrebačkoj katedrali.
Službu vikara obnašao je od 1973. do 1976. u zagrebačkoj Župi sv. Josipa na Trešnjevki, gdje je posebnu pozornost posvetio radu s mladima te njihovom crkvenom pjevačkom zboru. Ujedno je nastavio poslijediplomski studij teologije na KBF-u u Zagrebu i magistrirao 1976. godine.
Nadbiskup Kuharić poslao ga je iste godine u Rim, gdje je na Papinskom sveučilištu Gregoriana upisao specijalizaciju iz područja ekleziologije. Doktorirao je 1981. s tezom o ekleziologiji suvremenoga evangeličkog teologa Jürgena Moltmanna (Ecclesiologia escatologico-messianica di Jürgen Moltmann). Na Papinskom liturgijskom institutu sv. Anzelma, pak, završio je trogodišnji studij liturgike.
Na zagrebačkom KBF-u je od 1981. bio predavač na Katehetskom institutu i Institutu za teološku kulturu laika, potom docent pri Katedri fundamentalne teologije, a od 1991. do 1998. predstojnik Katehetskoga instituta. Na KBF-u je predavao do 2006. godine. Uz nastavni rad bavio se i znanstvenim pitanjima, prije svega u području ekleziologije, te je sudjelovao na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Bio je koordinator Odbora pri KBF-u za organiziranje znanstvenoga skupa „Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094. – 1994.“ prigodom 900. obljetnice osnutka Zagrebačke biskupije (od 3. do 5. listopada 1994.) i Odbora pri KBF-u za organiziranje znanstvenoga skupa o 50. obljetnici sudskoga procesa nadbiskupu i kardinalu Alojziju Stepincu (11. i 12. listopada 1996.). Osobitu djelatnost razvio je na pastoralnom, ekumenskom i kulturnom polju. U tom je smislu obnašao razne službe u Biskupskoj konferenciji Jugoslavije, potom u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji te u Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Imenovan je tajnikom Odbora za pripravu Nacionalnoga euharistijskog kongresa (NEK) 1984. u Zagrebu i Mariji Bistrici, Susreta mladih 1985. godine, za Univerzijadu 1987. godine, a nakon toga tajnikom brojnih organizacijskih odbora na nacionalnoj i nadbiskupijskoj razini.
Bio je tajnik Vijeća za ekumenizam pri BKJ, kasnije Hrvatske biskupske konferencije. Obnašao je tajničku službu do 1998., kao i u Komisiji BKJ-a „Iustitia et pax“.
Kao tajnik Odbora za pripravu NEK-a pokrenuo je i organizirao 1984. programe Molitvene osmine za jedinstvo kršćana u Zagrebu. Iste godine postao je tajnik Vijeća za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije. Od 1985. bio je tajnik Pastoralnoga vijeća, a od 1987. Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije. Prebendarom Prvostolne crkve zagrebačke imenovan je 1988. godine.
Bio je predsjednik Odbora za organiziranje proslave 900. obljetnice osnutka Zagrebačke biskupije i s naslova te službe prihvatio se je organiziranja prvoga pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994.
Iste godine mu je za osmišljavanje, organizaciju i realizaciju izložbe sakralne baštine „Sveti trag– Devetsto godina Zagrebačke nadbiskupije 1094. – 1994.“, s oko 1000 izložaka, uručena Nagrada Grada Zagreba. Predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman mu je iste godine dodijelio odlikovanje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“.
Bio je član Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za Vjeronauk u školi, Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale te Središnjega odbora Zagrebačke nadbiskupije za proslavu Velikoga jubileja 2000. godine.
Na blagdan slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda, 5. srpnja 1997., papa Ivan Pavao II. apostolskim pismom „Ad unum corpus“ imenovao ga je prvim biskupom novoutemeljene Požeške biskupije. Na svečanosti uspostave Požeške biskupije, 27. rujna 1997., za biskupa ga je zaredio umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, a suzareditelji su bili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giulio Einaudi i imenovani zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
Kao biskup bio je generalni tajnik HBK od 1997. do 1999. godine, predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog od 1998. do 2000., predsjednik Biskupske komisije HBK za odnose s državom od 2002. do 2007. godine, predsjednik Biskupske komisije HBK za liturgiju od 2000. do 2012. godine, te član Mješovite komisije HBK i Hrvatske redovničke konferencije.
Do umirovljenja bio je predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje, predsjednik Biskupske komisije HBK za ekumenizam, Odbora HBK za odnos sa Židovima i muslimanima te član Biskupske komisije HBK za odnose s državom. (ika)
