Jedan od organizatora znanstvenog skupa „Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“, profesor povijesti na Sveučilištu u Splitu i svećenik dr. Marko Trogrlić, za IKA-u je izjavio kako obilježavanje te obljetnice treba ojačati svijest o hrvatskom identitetu i kontinuitetu. Skup se od 8. do 10. svibnja održava u Splitu, a pokrovitelji su Hrvatska biskupska konferencija, vatikanski Papinski odbor za povijesne znanosti i Vlada Republike Hrvatske. Prof. Trogrlić se za IKA-u osvrnuo na cilj i sadržaj skupa.
Zašto ovaj znanstveni skup želi pozornost usmjeriti na prvog hrvatskog vladara kralja Tomislava, na čemu će sve biti fokus i iz kojih znanstvenih disciplina dolaze stručnjaci?
Godine 2025. obilježava se 1100. godina Hrvatskog kraljevstva, a prvi je naslov rex-kralj nosio hrvatski vladar Tomislav. Odnosi s papom Ivanom X. omogućili su uređenje metropolitanske jurisdikcije u Hrvatskoj i dalmatinskim gradovima oslanjanjem na salonitansku crkvenu baštinu i mučeništvo sv. Dujma, salonitanskog biskupa. Time je Tomislav politički ujedinio hrvatski teritorij. Pobjeđivao je Mađare i Bugare. Istaknuo se osobito velikom pobjedom na vojskom bugarskog cara Simeona o čemu su pisali suvremeni bizantski autori, a prenosili i oni kasniji. Ovo su razlozi zašto splitski znanstveni skup usmjerava pozornost na kralja Tomislava, njegovu ulogu u uređenju crkvene organizacije i novi iskorak u usponu hrvatske države. Na skupu će sudjelovati 52 stručnjaka iz deset zemalja – uz Hrvatsku i susjednu BiH to su još Australija, Belgija, Italija, Mađarska, Njemačka, Rusija, Srbija i Velika Britanija. Takav sastav zrcali interdisciplinarnost kakvu priželjkujemo u radu i rezultatima ovoga skupa. Uključili su se prvenstveno povjesničari (ponajviše medievisti, ali i drugih grana, kao i specijalisti za Crkvenu i liturgijsku povijest), zatim arheolozi, povjesničari umjetnosti, na koncu i filolozi, jezikoslovci.
Što današnja Hrvatska i Europa trebaju naučiti iz Tomislavove Hrvatske?
Obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva treba na neki način ojačati svijest o hrvatskom identitetu i kontinuitetu. Jasno je da smo od samih početaka stvaranja „Europe naroda“ bili njezinim sastavnim dijelom. Hrvatski rani srednji vijek i njegovi vladari utrli su i trasirali put koji nas je unatoč vrlo izloženom geografskom položaju održao. A da su povijesni korijeni važni pokazalo se to i u najnovijim vremenima. Tomu smo svi svjedoci. Jer, povijest doista jest „učiteljica života“.
Koji su to dokumenti odnosno povijesna vrela mjerodavni a na koja se pozivamo kad je riječ o Tomislavu i njegovu dobu?
Tomislava s titulom kralja (rex) oslovljava u službenim pismima papa Ivan X. Pisma poznata iz kasnijih prijepisa svojim stilom, vokabularom i osobama koje se u njima javljaju sukladna su ostalim pismima pape Ivana X – njih oko petnaestak također sačuvanih samo u dosta kasnim prijepisima – i time potvrđuju njihovu vjerodostojnost. Jasno je da svaki takav podatak mora proći svoju strogu historiografsku provjeru. No sama činjenica da neki podatak ili dokument nije sačuvan u izvorniku, nego u kasnijim prijepisima nije dostatan argument za njegovo odbacivanje ili relativiziranje. Povijesna znanost zna kako se u tim slučajevima postupa i ima metodu kako u pomoć, kad je to potrebno, pozvati i druge znanosti. Ovakva metoda je uobičajena u kritičkom propitivanju ranih povijesnih dokumenata koji su došli do nas u različitim tradicijama. Osim toga kralja Tomislava spominju i narativni spisi kao Konstantin Porfirogenet i drugi bizantski pisci, Ljetopis Popa Dukljanina i Toma Arhiđakon. Bilo da se radi o diplomatičkim spisima ili narativima povijesna znanost pomno proniče ono čime raspolaže te temeljem toga donosi zaključke. Nipošto obrnuto.
Kako danas u Europi gledati na njezine kršćanske korijene?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali Europu treba podsjetiti i trajno podsjećati na njezinu kršćansku baštinu Kako shvatiti kulturno nasljeđe kojim se Europa ponosi ako se ne poznaju njezini kršćanski korijenima? Kako razumjeti europsko moderno pravo ako ne poznajemo kršćanska moralna i etička polazišta? Ono je u samim temeljima Europe. Ono štovalja uza sve navedeno svakako još dodatno naglasiti jest da na europskim kršćanima ostaje trajan zadatak da u svojoj svakodnevnici vjerodostojno žive svoj kršćanski poziv i da svoju vjeru autentično svjedoče u našoj suvremenosti kako god nam ona počesto nesklonom bila.
Golem je napor uložen u organizaciju ovog znanstvenog skupa. Kakve rezultate priželjkujete?
U priređivanje međunarodnog znanstvenog skupa „Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“ njegovi su pokrovitelji, organizatori i suorganizatori i uložili nemale napore. On se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, vatikanskog Papinskog odbora za povijesne znanosti te Vlade Republike Hrvatske. Uz glavne organizatore – Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu – okupili smo kao suorganizatore niz institucija, ukupno je sudjelovalo šesnaest akademskih, znanstvenih i kulturnih institucija, iz pet gradova, u zemlji i inozemstvu. Više od 50 stručnjaka će svojim interdisciplinarnim temama donijeti najnovije spoznaje o hrvatskom ranom srednjem u političkom, crkvenom, kulturnom i društvenom kontekstu. Zbornik radova skupa u kojemu će biti objavljena izlaganja u proširenim i znanstvenim aparatom opremljenim tekstovima svakako će biti trajni doprinos historiografiji kojima će se, nadamo, iznova osvijetliti najranija stoljeća naše hrvatske povijesti. (IKA)
