Župa Žitače za proslavu svog patrona pripremala se trodnevnicom, a svaki dan prije sv. mise bila je mogućnost za ispovijed. Svečano misno slavlje na blagdan sv. Ante 13. lipnja 2025. u 11 sati predslavio je, nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, apostolski nuncij u BiH i Crnoj Gori uz suslavlje don Drage Ćutkovića, župnika u Jablanici, don Marina Marića, župnika u Obrima Solakovoj Kuli, fra Ferde Bobana, gvardijana u Konjicu, patera Pere Mijića, vikara s Grbavice i fra Mije Rajiča, vikara iz samostana Kreševo. Na početku sv. mise pozdravne riječi uputio je župnik fra Ivica Karatović zahvalivši se na dolasku te sjećanjima i posjeti kada su ovaj kraj zadesile poplave.
”Naš nuncij je među prvima posjetio kako mene tako i susjednog župnika don Marina, zato vam od srca hvala”, naglasio je fra Ivica, a u svojoj propovijedi nuncij je napomenuo da sv. Ante nije daleki svetac nego pouzdani suputnik. Citirajući riječi blagopokojnog pape Franje da je sv. Ante neumorni propovjednik i zaštitnik siromašnih i patnika.
”Sveti Ante nas uči da kršćanski život nije bez boli, kušnji i teškoća. No, upravo u tim trenutcima otkriva se snaga vjere. Kušnje nisu znak Božjeg napuštanja, nego trenutak kad se vjera pročišćava i postaje vjerodostojna. Kad nas pogodi bol sv. Ante nas poziva da ne padnemo u očaj, da se ne bunimo nego da se s povjerenjem predamo Božjim rukama ustrajni u nadi, to je logika križa. Tko u vjeri dotakne Krista pa i kroz suze prima snagu i mir. Ne spašava nas bijeg od patnje nego prihvaćanje križa, proživljenog u sjedinjenju s Kristom znajući da je On sam pobijedio bol muke i smrti na križu”, kazao je nadbiskup Chullikatt.
Na koncu misnog slavlja župnik fra Ivica Karatović je zahvalio svima koji su doprinijeli da ovo slavlje bude danas u Božjem duhu. Na misi su pjevali tamburaši s Brestovskog pod vodstvom fra Mirka Majdanđića. Nakon mise je uslijedilo pučko veselje.
Župa Žitače najstarija je župa u dolini Neretvice, i nakon rušenja konjičkog samostana u vrijeme progona 1521-24. tamošnji katolici prelaze u pastoralnu nadležnost kreševskih franjevaca. U 17. stoljeću na tom je području postojala župa pod imenom Neretva, gdje je početkom toga stoljeća živjelo 1.600 katolika Hrvata.
Rat u Bosni i Hercegovini je učinio svoje. Brojne obitelji su protjerane i raseljene diljem BiH i svijeta. Danas u župi živi pedesetak vjernika starije životne dobi. Treba spomenuti da je ovu župnu zajednicu kao i susjedne župe zadesila poplava u listopadu 2024. koje su nanijele veliku materijalnu štetu na infrastrukturi.
Iako raseljeni vjernici ove župe kao i cijele Neretvice svoje ne zaboravljaju. Okupljaju se ne samo za patrone župa, nego i drugim prigodama. Uvijek su to susreti podsjećanja na nekadašnja vremena, ali i znak druženja i veselja.
