12.4 C
Međugorje
10.12.2222.

Sveti Franjo – Prosjak umjetnosti

“Ovaj prljavi prosjak, otac je talijanske umjetnosti.”

Ernest Renan

 

Piše: fra Antonio Ramljak / fra3.net

Sveti Franjo Asiški oduvijek se činio neiscrpnim žarištem popularnog i znanstvenog pisanja jer njegov život i učenja odjekuju u mnogim područjima – teologiji, duhovnoj autobiografiji, povijesti, književnosti, umjetnosti i ekologiji. Upravo tolika neiscrpnosti Franjina lika daje širinu shvaćanja njegove uloge u okviru umjetnosti. Obrisi Franjina lika utisnuti su u nastanak talijanske renesanse, i smjer razvoja europske gotike. Poprimajući franjevački duh umjetnost postaje subjektivnija i naturalnija. U kršćansku se umjetnost uvukao i oblik portreta, svete se ljude predstavlja povijesne i stvarne. Ljepota takvih portreta stoga nije pripadala genijalnosti slikara, nego samom originalu svetog lika.

Franjina je originalnost divlja i plodna, njegov lik, malenog lica, blijede puti, oštrine i dubine pogleda, nametnuo se ekstremnom pokretljivošću kao prvi i osnovni. E. Renan ga prozva “patriarche des mendianis”, patrijahom prosjaka, onih istih prljavih, siromašnih, zadivljenih i zanesenih koji su mecene i prenositelji, ali i sami objekti interesa umjetnosti. Odnos Franje i umjetnosti je uzajaman, njegov lik i djelo diše u umjetnosti, a umjetnost se nadahnjuje na istom, te čini živim Franju i danas. U Franjinim je rukama sve dobilo poetski i konkretni tok. Njegovo siromaštvo i nenavezanost ulazi u sve na čemu on ostavlja svoj trag, zabranjuje individualno posjedovanje. Posjedovanjem umjetnosti ograničavamo je u njezinoj samoj biti.

Ponekad legenda posjeduje i stvara heroja iz ničega, ali često sâm heroj stvara vlastitu legendu. Legendarnost sveca se krije u njemu samome, njegovom životu, primjeru, nenavezanosti i slobodi. Zbog toga Franju je teško dokučiti. Njegov život, ali i nastavak života umjetnosti s njim je strip. Umjetno i umjetnički prikaz su različiti pojmovi za shvaćanje ovog odnosa, Franjo nije umjetno ušao u umjetnost, niti je prikaz njega u umjetnosti umjetan nego umjetnički. On je sam slika, koje se “umjetnik” nije postidio.

Franjevački je trag vrlo opipljiv u raznim sastavnicama, ponajprije u talijanskoj gotici. U povijesti te lijepe umjetnosti poznate su samostanske kapele u Padovi, Veneciji, Asizu, Milanu, Bologni i Rimu. Izgradnjom i ukrašavanjem velike asiške bazilike započinje pravi zaokret u umjetnosti. Idejni začetnik nove arhitektonske koncepcije je brat Ilija, koji je također bio graditelj crkve svetog Franje u Cortoni. Također je Asiz postao radionica za razvitak talijanske umjetnosti 14. stoljeća. Najdojmljivija od mnogih fresaka u Asizu prikazuje svetoga Franju kako propovijeda pticama, a slika je izvedena kao dio etapa u ukrašavanju crkve u posljednjem desetljeću 13. ili u prvom dijelu 14. stoljeća. Slika prikazuje Franjinu povezanost sa svime stvorenim i onim tko je zadivljen Božjim stvaralaštvom.

Nijedan od svetih utemeljitelja nije počašćen tako brojnim i različitim interpretacijama najpoznatijih slikara, prije svega Giotta, Guercina, Bellinija, Riberea, El Greca, Zurbarána, Murilla i Rubensa. Rad tih umjetnika obilježila je zadivljenost Franjinim likom, ali i upotreba različitih tehnika i pristupa kojima su prikazivali sveca ili dijelove njegova života. Franjina životna i revolucionarna filozofija oslikava se kroz ljubav prema svemu stvorenom, preciznije prema svom okolišu. Žive jaslice u Grecciu prikaz su umjetničkog duha graciozne i umjetničke svete duše.

Otisnuti Franjin lik, prikazivao je puno više od samih tehnika i vještina. Umjetnici i Franjo, iako se nikad nisu poznavali, povezali su povijest i umjetnost. Umjetnici  su pripovjedači i svjedoci autentičnog svečeva života. Svečev lik očituje čistoću umjetnosti, jer je i sam umjetnik, a umjetnost je pjesan njegove ljubavi prema svemu stvorenom.

Literatura: 

  1. Lázaro Iriarte, Povijest franjevaštva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2013.
  2. Ernest Renan, Nouvelles etudes ď histoire religieuse, Calman Lévy, Paris, 1884.
  3. Cynthia Ho, Beth A. Mulvaney, and John K. Downey, Finding Saint Francis in literature and art, Palgrave Macmillan, New York, 2009.

povezano

Youtube kanal

Instagram

Kolumne