20 C
Međugorje
12.05.2121.

Dr. Ante Nazor: Nakon ‘krvavog Uskrsa’ svi su bili svjesni da će trebati podnijeti malo veći napor i žrtvu

Navršilo se 30 godina od sukoba na Plitvicama, kojeg nazivamo “krvavim Uskrsom”, jer je toga 31. ožujka 1991. god. stradao hrvatski redarstvenik Josip Jović, prvi poginuli branitelj u Domovinskom ratu. Tim povodom, gost emisije “Magistra Vitae” bio je povjesničar dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Na samom početku emisije, dr. Nazor opisao je tadašnje stanje u Hrvatskoj i Jugoslaviji, osvrnuo se na sukob u Pakracu, te nastavio o temi naše emisije, o “krvavom Uskrsu”.

O tadašnjem stanju u SFRJ

“Sve te događaje i sukob na Plitvicama treba gledati kroz prizmu događaja iz siječnja 1991. godine kada je bilo očito da srbijansko vodstvo, da ti velikosrpski stratezi u dogovoru s JNA, žele unijeti izvanredno stanje u državi i na taj način spriječiti razvoj hrvatske samostalnosti, odnosno onemogućiti Hrvatsku da krene na taj svoj put.”

O sukobu u Pakracu

“I sukob u Pakracu je trebao biti povod za žešću intervenciju JNA. Kroz tu prizmu možemo gledati ponašanje koje će se dogoditi na Plitvicama, preuzimanje vlasti, nastojanje da se to područje pripoji SAO Krajini, zato što je to bilo iznimno važno područje i zbog povezanosti sjevera i juga Hrvatske, jer tu je išla glavna prometnica, jer tada nije bilo autoceste, a naravno s druge strane, svi znamo što su Plitvička jezera i koliko je to u gospodarskom smislu važno područje, tako da je aktivnost te krajinske, Martićeve milicije i oduke srpske vlasti da se to pripoji, opet izazvala reakciju hrvatske vlasti.”

O ulozi Franje Tuđmana

“Tu je predsjednik Tuđman bio vrlo odlučan. Hrvatska je opet uputila upozorenje da neće tolerirati takvo ponašanje, da neće moći trpjeti da je glavni prometni koridor presječen i jednostavno, bez obzira na to što je bio praznik, ili baš zato što se smatralo da Srbi to neće očekivati, na sam Uskrs, snage specijalne jedinice policije i antiteroristička jedinica Lučko u ranim jutarnjim satima krenuli su ostvariti kontrolu nad nacionalnim parkom Plitvička jezera. Uletjele su u zasjedu, u toj borbi potisnuti su teroristi, ali nažalost tamo kod objekta pošte smrtno je stradao Josip Jović i on je prvi poginuli hrvatski branitelj u Domovinskom ratu.”

O ‘krvavom Uskrsu’

“Zbog tog tragičnog događaja, taj događaj nazivamo “krvavim Uskrsom”. U tom sukobu poginuo je jedan srpski terorist, a taj sukob je pokazao u kojem smjeru će se dalje razvijati događaji, da velikosrpska politika neće sprezati od sukoba i u tom trenutku se na tom području razmjestila Jugoslavenska narodna armija. Ona tada nije djelovala, ali je jasno napravila crtu razdvajanja. Hrvatska policija uspostavila je policijsku postaju na Plitvicama i ona će ostati sve do kraja kolovoza. Taj događa je odjeknuo u Hrvatskoj upravo zbog toga što je smrtno stradao jedan hrvatski branitelj i hrvatsko vodstvo je nakon tog događaja postalo svjesno da će morati ustrojiti nešto jače, više od same policije. Krenut će se u travnju u ustrojavanje Zbora narodne garde, naravno sve u okvirima tadašnjih zakonskih mogućnosti, u okviru MUP-a jer Hrvatska tada nije mogla imati vojsku, jer je bila dio SFRJ, pa se gledalo na koji način doskočiti prema zakonskim mogućnostima na terenu i onda se krenulo na ustrojavanje Zbora narodne garde. Mislim da je i hrvatskoj javnosti i svima onima koji su Hrvatsku smatrali svojom domovinom, i kojima je stalo do Hrvatske, da su nakon “krvavog Uskrsa”, bili svjesni toga da će za obranu Hrvatske trebati podnijeti malo veći napor i malo veću žrtvu. Intervencija hrvatskih snaga i u Pakracu i na Plitvicama, pokazala je hrvatskom narodu da postoje momci koji su spremni odlučno djelovati. Mislim da su te intervencije podigle moral svima nama koji volimo lijepu našu i da su pokazali da se na obrani radi.”

Cijelu emisiju Magistra Vitae, koju uređuje i vodi Andrija Šego poslušajte n anašem YouTube kanalu.

 

povezano

Youtube kanal

Instagram

Kolumne