Povodom 60. obljetnice osnivanja Hrvatskog instituta za povijest u emisiji “Magistra Vitae” ugostili smo ravnatelja instituta dr. Gordana Ravančića.
“Hrvatski institut za povijest danas figurira kao najveći humanistički javni istraživački institut u RH, s ciljem istraživanja hrvatske povijesti, povijesti hrvatskog naroda na prostoru srednje i jugoistočne Europe. Međutim njegova povijest je zanimljiva, kao što je zanimljiva povijest zgrade u kojoj smo smješteni, a to je palača u Opatičkoj 10. Institut je osnovan 1961. god., a osnovni cilj je bio kako je i ime instituta tada bilo Institut za historiju radničkog pokreta, pa se onda nekoliko godina kasnije preimenovao u Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske. To je bila jedna tendencija onodobnih vlasti, poglavito onodobne partije, da se osnuju instituti koji bi proučavali povijest radničkog pokreta saveza komunista, narodnooslobodilačku borbu i socijalističku revoluciju”, kazao je dr. Ravančić, a potom se osvrnuo i na početak rada ovog instituta.
“Već na samom početku, čim je postavljen za prvog ravnatelja instituta, kasniji prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman, stvari se nisu odvijale onako kako su inicijatori priče htjeli. Naime na institutu su se počele istraživati neke teme koje nisu bile u skladu sa željama naručioca, nego se pokušavalo već i tada iskoračiti iz tog nekakvog ideološkog okvira. I vrlo brzo, nakon osnutka, dr. Tuđman je došao pod lupu vlasti i onda je bio osuđen i maknut s te pozicije. Nakon toga institut se nastavio razvijati, iako njegov razvoj nije bio baš tako povoljan, poglavito jer su neki istraživači bili umiješani u ideje i razmišljanja koja su se vezala uz Hrvatsko proljeće, tako da institut nije bio favoriziran”, priča nam Ravančić i naglašava kako se ”s demokratskim promjenama devedesetih godina proširio opseg tema koje su se mogle svesti pod ono suvremena povijest”.
”Sukladno tom proširenom fokusu istraživanja, institut je promijenio ime u Institut za suvremenu povijest. U to doba na čelo instituta dolazi dr. Mirko Valentić, koji je učinio tu ključnu transformaciju da je danas Hrvatski institut za povijest ono što jest – središnja historiografska kuća u RH. Godine 1996. počinju se formirati neki novi odijeli koji se nisu bavili, niti formalno, a pogotovo ne sadržajno, temama samo suvremene povijesti, pa je institut promijenio ime u svoj današnji naziv Hrvatski institut za povijest” – kazao je dr. Gordan Ravančić, ravnatelj instituta.
Osim o povijesti Hrvatskog instituta za povijest, u emisiji smo govorili o djelatnostima i projektima instituta, budućim planovima, izdavaštvu, podružnici instituta za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, te koliko su prirodne nepogode, pandemija i potres u Zagrebu, utjecali na rad instituta. Idućega četvrtka govorit ćemo o povijesti kao “učiteljici života”, dosadašnjoj istraženosti hrvatske prošlosti, te o pojmovima revizionizam i povijesni revizionizam, koje često čujemo u medijima. Cijelu emisiju poslušajte na našem YouTube kanalu.
Andrija Šego
