U emisiji “Magistra vitae”, u kojoj s učiteljicom života obrađujemo razne teme iz povijesti, zaključili smo temo o Višeslavovoj krstionici. Naš gost bio je arheolog prof. dr. sc. Ante Uglešić, autor knjige “U potrazi za Višeslavovom krstionicom”, koji je u našemu programu predstavio najnovije rezultate svojih istraživanja. U trećem i zadnjem dijelu, prof. Uglešić otkrio nam je tko je bio hrvatski knez Višeslav, a tko svećenik Ivan, čija se imena spominju na krsnom zdencu, gdje je zdenac nastao i za što se koristio, te koja je njegova važnost kao simbola hrvatskog, kršćanskog, nacionalnog i kulturnog identiteta.
Prijenos krsnoga zdenca s imenom kneza Višeslava u Veneciju, pronalazak i vraćanje u Hrvatsku
Krsni zdenac
Tipološko-stilskom analizom i usporedbom s drugim artefaktima predromaničkog doba utvrđeno je da krsni zdenac s imenom kneza Višeslava pripada razdoblju zadnje četvrtine 9. st. Njegovo podrijetlo nije venecijansko kako je to dosad smatrao znatan broj istraživača koji se njime bavio. Radioničko podrijetlo u kojem je on nastao treba tražiti u krugu domaće tzv. Benediktinske klesarske radionice iz vremena kneza Branimira, što prvenstveno potvrđuju usporedbe načina izrade glavnog ukrasa na njemu – procesionalnog križa, koji je gotovo posve identičan križevima na kamenoj plastici nastaloj u toj radionici, prvenstveno ulomku ambona iz Biskupije – Crkvine, ulomku ambona iz Bribira, dvama zabatima iz Biskupije – Stupova, zabatu iz Uzdolja itd. Analizirajući povijesne izvore i okolnosti nastanka Uglešić je došao do zaključka da je krsni zdenac s imenom kneza Višeslava kao reprezentativni artefakt koji ima svoje veliko simboličko značenje, izrađen za utemeljenje hrvatske biskupije sa sjedištem u Ninu tj. za posvetu crkve sv. Asela kao ninske katedrale.
Dr. sc. Ante Uglešić u ‘Magistra vitae’ o Višeslavovoj krstionici
Knez Višeslav i svećenik Ivan
Uspostava Ninske biskupije započela je u vrijeme kneza Domagoja (864. – 876.), a dovršena za vladavine kneza Branimira (879. – 892.). Ključnu ulogu u tomu kao zajednički pouzdanik hrvatskih knezova i pape imao je svećenik Ivan, što je vidljivo iz pisama pape Ivana VIII. tim dvama hrvatskim vladarima. Ime svećenika Ivana uklesano je i na krsnom zdencu s imenom kneza Višeslava, u svojstvu njegova donatora. Sve to navodi na činjenicu da bi se trebalo raditi o istoj osobi koja se javlja u pismima, jer je jedan od koraka za uspostavu biskupije bilo i opremanje ninske katedrale. U kontekstu toga treba gledati i kneza Višeslava koji bi temeljem svih tih okolnosti trebao biti jedan od Domagojevih nasljednika odnosno sinova spomenutih samo šturo, bez imena, kod mletačkog ljetopisca Ivana Đakona, a vladali su između Domagoja i Zdeslava tj. od 876. do 878. godine.
Cijelu emisiju poslušajte na našem Youtube kanalu.
Andrija Šego
