U emisiji Magistra vitae nastavili smo govoriti o Višeslavovoj krstionici. U drugom dijelu arheolog prof. dr. sc. Ante Uglešić, autor knjige „U potrazi za Višeslavovom krstionicom“, govorio nam je o rušenju Nina u 17. st., prijenosu krsnoga zdenca s imenom kneza Višeslava u Veneciju, pronalasku zdenca u 19. st. i vraćanju istog u Hrvatsku za vrijeme II. svjetskog rata, za čiji je povratak zaslužan bl. kardinal Alojzije Stepinac.
Rušenje Nina i prijenos krsnog zdenca
Uslijed opasnosti od osmanlijskih osvajanja, Nin je u dva navrata od strane mletačkih vlasti paljen i rušen, prvi put 1570., a temeljito u drugom navratu, 1646., kada je i katedrala u potpunosti spaljena. Ninska katedrala prije negoli je zapaljena 1646. dupkom je napunjena drvima, osim kapele sv. Marcele (danas kapela Gospe od Zečeva) u kojoj je održana posljednja misa netom prije zapaljenja. U 18. st. krsni zdenac s imenom hrvatskog kneza Višeslava prenesen je u Veneciju. U Veneciji se krsni zdenac nalazio u kapucinskom samostanu Il Redentore (Presvetog Otkupitelja) na otočiću Giudecca. Godine 1852. E. A. Cicogna, piše V. Lazariju upravitelju muzeja Correr da je 1830. učio tu krstionicu kod kapucina, koji su je koristili za deponiranje vode namijenjene zalijevanju biljaka. Prvi koji je zamijetio krsni zdenac s imenom kneza Višeslava u samostanu bio je friulanski erudit Federigo (Federico) Altan (18.st.). Krsni zdenac s imenom kneza Višeslava u Museo Correr prenesen je 1853. godine.
Povratak krsnog zdenca u Hrvatsku
Krsni zdenac s imenom kneza Višeslava u Hrvatsku (Zagreb) je iz Muzeja Correr u Veneciji prenesen u svibnju 1942. godine. Zamjeni izvršenoj 1942. prethodila su dva desetljeća ustrajnih pokušaja transfera krstionice u Hrvatsku, koji su se temeljili prije svega na uključenju toga spomenika kao „predmeta kompenzacije” u restitucijske pregovore nakon Prvoga svjetskog rata. Ugovorom između vlasti tadašnje Nezavisne Države Hrvatske i Kraljevine Italije zamijenjen je za dvije slike Vittorea Carpaccia, Sveti Petar Mučenik i Sveti Sebastijan, iz Strossmayerove galerije u Zagrebu. Najzaslužniji za dolazak krsnog zdenca u Hrvatsku bio je tada zagrebački nadbiskup i kasnije kardinal Alojzije Stepinac kojemu je osobito bilo stalo dobiti taj spomenik jer se pripremala proslava 1300. godišnjice pokrštenja Hrvata te velika izložba sakralne umjetnosti u povodu toga. Nadbiskup Stepinac kao predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije šalje 6. svibnja 1941. pismo dr. Mili Budaku, ministru bogoštovlja i nastave novouspostavljene Nezavisne Države Hrvatske, kojim moli da se kod talijanskih vlasti založi za povratak krstionice kneza Višeslava. Svečana primopredaja krstionice upriličena je 13. kolovoza 1942. u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pri čemu je ministar nastave Stjepan Ratković krstionicu predao predsjedniku Akademije Tomi Matiću uz prigodan govor o povijesnome, arheološkom i kršćanskom značenju toga spomenika.
Cijelu emisiju poslušajte na našem youtube kanalu, a idućega četvrtka, u posljednjem i trećem dijelu emisije, prof. Uglešić otkrit će nam tko je bio hrvatski knez Višeslav, a tko svećenik Ivan, čija se imena spominju na zdencu, te gdje je zdenac nastao i za što se koristio.
Andrija Šego
