Na trgu ispred mostarske katedrale Marije Majke Crkve upriličena je 17. lipnja 2025. praizvedba glazbeno-scenskoga djela „Rex Croatorum“, u povodu 1100. godišnjice krunjenja prvoga hrvatskog kralja Tomislava i uspostave Hrvatskoga Kraljevstva.
Konstantin Porfirogenet, bizantski car od 945., značajan je kao autor nekolicine djela velike povijesne vrijednosti. Prema njegovim spisima, Hrvati su s papom Agatonom (27. 6. 678. – 10. 1. 681.) sklopili ugovor kojim su se obvezali da neće napadati susjedne narode, niti voditi osvajačke ratove. Zauzvrat, Papa im je obećao da će ih ovdje na zemlji štititi Bog i Kristov namjesnik sv. Petar. Ako uzmemo u razmatranje taj ugovor s papom Agatonom i pismo pape Ivana X. iz godine 925. kojim je naslovio Tomislava kraljem Hrvata, onda možemo zaključiti kako je veza Hrvata sa Svetom Stolicom postojala i 250 godina prije kralja Tomislava.
Osim toga, u djelu Historia Salonitana, autora Tome Arhiđakona (1200. – 1268.), splitskoga klerika, povjesničara i kroničara, nalazimo podatak kako se u povijesnim izvorima iz 914. godine prvi put spominje knez Tomislav. To je prvi spomen Tomislava kralja. Raspravu o mjestu krunidbe kralja Tomislava prvi je otvorio Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. – 1889.) koji je uz to poznat i po tome što je nakon više stoljeća u Hrvatskome saboru kao zastupnik održao govor na hrvatskome jeziku, 2. 5. 1843. Napisao je 1881. sljedeće: „O mjestu, gdje je izvršen čin krunidbe prvog hrvatskog kralja, slažu se stari naši ljetopisci u tom, da to bijaše u polju pod vedrim nebom. Samo što jedan to polje zove duvanjskim, drugi hljevanskim.“ Kukuljević svoje mišljenje temelji na tekstu iz Ljetopisa popa Dukljanina u kojemu o krunidbi hrvatskoga kralja kao mjesto stoji Dalma.
„Kratko rečeno: spajanjem ova dva podatka: 1. o prvom pisanom spomeniku Tomislava kao kralja iz pisma pape Ivana X. 925. godine, i 2. iz teksta o hrvatskom saboru „na polju Dalmi“ iz Ljetopisa popa Dukljanina, koje je poistovjećeno sa Duvanjskim poljem, izveden je zaključak: Tomislav je krunjen za kralja 925. godine na Duvanjskom polju. Na krilima historiografskih zaključaka i trenutnog društveno političkog stanja, rađa se i ideja o proslavi tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.“ Za tu obljetnicu mnogi gradovi u našem okruženju, kao što su: Sarajevo, Mostar, Trebinje, Čapljina i dr., postavljaju ploče, imenuju trgove i ulice u spomen Tomislavu i tisućitoj obljetnici. Duvno mijenja i ime u Tomislavgrad. Stoga i mi, 100 godina kasnije, s radošću i ponosom obilježavamo 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.
Djelo, koje je uglazbio maestro don Dragan Filipović na osnovi stihova S. S. Kranjčevića, Dobriše Cesarića i Antuna Nadomira Tadića-Šutre, izveli su Akademski zbor „Pro musica“, Zbor Glazbene škole Ivana pl. Zajca, klapa „Signum“ iz Čapljine, Zbor mladih Župe Gradina koji vodi don Luka Cvitanović, Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Rodoč“ koji vodi gosp. Vedran Vidović te Simfonijski orkestar mladih „Pro musica“. Glavna uloga, tj. uloga kralja Tomislava, pripala je Mostarcu s osječkom adresom Karlu Milićeviću (bariton), uloga splitskoga biskupa Ivana pripala je Mati Akrapu iz HNK-a Split (bas), splitske saborske oce pjevali su Matic Zakonjšek, Igor Krišto, Blaž Galojlić, Alan Marinić i Miloš Milojević iz HNK-a Osijek, te ženski vokali Anita Ljubić, Lidija Bošković i Gloria Mihić. Simfonijskim orkestrom je ravnao Filip Milošević. Zbor su uz maestra don Dragana uvježbavali profesori Emil Bevanda i Matej Perić.
Kad je riječ o domoljubnim tekstovima, nezaobilazan je autor gosp. Tadić-Šutra čiji se stihovi nerijetko nađu na glazbenome repertoaru maestra don Dragana, pa je njegova prisutnost na ovome događaju potvrda njihove izvrsne suradnje. Za naš portal o svome dojmu rekao je sljedeće: „Moram priznati da još nisam došao sebi od radosti jer ove godine slavim 45. godišnjicu književnoga stvaralaštva i u svih tih 45 godina ovo je najradosniji dan u mome životu jer sam prvi put doživio da na jednome ovakvom mjestu ovoliko Hrvatica i Hrvata pjeva zajedno s izvođačima. Oko 70 posto stihova u ovoj izvedbi bili su moji. Ne znam čime sam to zaslužio. To me toliko obradovalo da sam skoro zaplakao, osobito kad sam čuo „Hrvaticu“, svoju najdražu pjesmu koju sam napisao na starohrvatskome, Marulićevu jeziku, a koju je predivno izveo kralj Tomislav, odnosno gosp. Karlo Milićević. Srce mi je prepuno radosti i doista sam svime ovim počašćen.“
Dugogodišnji član Akademskoga zbora „Pro Musica“, sadašnji član HNK-a Osijek, gosp. Karlo Milićević kojemu je pripala glavna uloga kralja Tomislava rekao je kako mu je iznimno drago što je pozvan na ovaj koncert. „Od samoga početka don Dragan mi je povjerio tu ulogu koju sam, naravno, odmah prihvatio s oduševljenjem i iz razloga što sam 19 godina bio aktivni član Pro musice, a posljednjih šest diskontinuirano jer sam sad u Osijeku, ali dođem pjevati kad god mogu, pjevam na božićnim koncertima i sl. Ovaj projekt je izuzetno važan, naravno 1100. je godišnjica krunidbe kralja Tomislava, i upravo ta činjenica me najviše potakla da se upustim u taj projekt, da se na najbolji mogući način uživim u tu ulogu, da ne bude tek otpjevana nego da pruži potpuni doživljaj. Nadam se da sam u tome uspio i volio bih da ovaj projekt naiđe na velik odjek te da se još koji put ove godine i ponovi, možda čak i na Duvanjskome polju“. (kta)
