Ivan Križanović, umjetnički voditelj HKD Napredak iz Busovače bio je gost u dvije emisije Sitan kamen do kamena. Emisija je to o tradicijskoj kulturi, emitira se na valovima Radiopostaje Mir Međugorje, a urednik je Vedran Vidović.
Križanović je u prvoj emisiji 21. siječnja govorio o ovom srednjobosanskom gradiću, čiji je zaštitnik sveti Ante Padovanski, kao i o svojoj ljubavi prema tradicijskoj kulturi, narodnim nošnjama, tradicijskim glazbalima, pjesmama, plesovima, tetovažama katoličkih motiva… Hrvata Srednje Bosne.
Križanović je u emisiji predstavio i svoju knjigu ‘Busovačo lijepa si k’o ruža’ u kojoj je pisao o narodnim plesovima/igrama, pjesmama, nošnjama i običajima Hrvata Busovače, a istraživanje za ovu knjigu trajalo mu je šest godina.
”Naslov knjige je zapravo je stih iz jednog bećarca, jedne tradicijske pjesme s busovačkog područja. ‘Busovačo lijepa si k’o ruža, tu ljepotu Tisovac ti pruža i potoci što ulice krase, male kuće i lijepe terase’. Tisovac je planina ili brdo iznad Busovače, sada je to izletište. Busovača je poznata po potočićima. Dugo su nas zvali Mala Venecija zbog dva potočića kroz grad Busovaču, kroz čaršiju i po tome je bila poznata. Tako je i nastao taj bećerac po kojemu knjiga nosi ime. To je bio najprikladniji naziv. Nije onako čisto znanstven, malo ipak daje neku notu ljubavi, neku notu duše i neku notu emocije prema Busovači da to nije samo neko puko znanstveno djelo”, kazao nam je Križanović, ističući kako se nada da će ovo djelo nekome biti poticaj da se počne baviti tradicijskom kulturom, a možda nekome bude poticaj da istraži svoj kraj i svoju sredinu u kojoj je odrastao i ponikao.
Prvu emisiju s Ivanom Križanovićem emitirali smo 21. siječnja, kroz nju smo slušali i narodne pjesme iz ovoga kraja, a dostupna je našem YouTube kanalu.
U drugoj emisiji emitiranoj u subotu 28. siječnja s Ivanom Križanovićem nastavili smo govoriti o tradiciji i kulturnom životu busovačkog kraja, a osvrnuo se i na sadašnjost u Busovači.
”Busovača živi kao i drugi gradići u središnjoj Bosni. Mladih ljudi je sve manje i manje. Više ih je u Beču i Münchenu nego u Busovači. Razredi se smanjuju rapidno, ali oni koji su ostali daju sve od sebe da sačuvamo naše hrvatsko što imamo u Busovači. Izazov je danas živjeti u Busovači dok vas pozivaju euri sa zapada i život bez brige oko egzistencije. Teško je danas očuvati Busovaču kroz sve te izazove. Možda od svih mjesta najsporije napredujemo, ali se trudimo obogatiti ljude, posebno mlade i djecu, ali ne samo njih i naučiti našoj tradiciji”, kazao je Križanović, koji je govorio i o HKD-u Napredak, čiji je umjetnički voditelj.
Busovačka podružnica Napretka uz folklor ima i mažoretkinje, izdavačku djelatnost, a organiziraju i nekoliko manifestacija, a ponovno pokreću i kazališnu sekciju.
”Sve što se u kulturi događa, događa se u Napretku. Imamo i digitalnu kinodvoranu. Radimo na razvoju kulture u Busovači. Imamo oko 200 aktivnih članova, 120 folkloraša, pedesetak mažoretkinja, Napretkovi stipendisti… Stipendirali smo sve članove koji su studenti, a koji nemaju neku drugu stipendiju”, kazao je Križanović ističući manifestacije u organizaciji HKD-a Napredak, a naglašavajući kako baš kroz Napredak mladi u Busovači mogu izraziti svoju kreativnost. Govorio je i o dugoj tradiciji Napretka u Busovači, kao i planovima za budućnost.
”Cilj nam je održati broj mladih i broj članova koje sada imamo. Broj članova se povećava i to nam je drago. Cilj nam je zainteresirati mlade za tradicijsku kulturu, ali i za mažoretkinje, i za glumu… Cilj je maknuti ih s ulice i usmjeriti u kulturu. Mnogi su vidjeli koliki je značaj Napretka i očuvanja tradicijske kulture”, kazao je Križanović, koji je prepričao i neke običaje busovačkih Hrvata, koji ponovno oživljavaju, iako su neki bili gotovo izumrli.
I Križanović sam ističe kako je tradicija koju su mu prenijeli stariji ljudi puno utjecala i na njegov život i njegov poziv… Križanović je profesor u školi i ističe kako su ga stariji ljudi s kojima je razgovarao i surađivao naučili strpljenju, što je kako kaže jako ”potrebno u radu s ljudima”.
”Potrebno je i dosta kompromisa. Obogatio me i rad s djecom u folkloru. Veseli me kada neki folkloraš koji je odselio dođe na probu, iako tu više nije ekipa koja je bila kada je on bio. Ta veza folkloraša je velika i neprocjenjiva. Rivalstvo u sportu je prisutno, ali ga u folkloru nema. Mi se ne natječemo, ne osvajamo medalje, ali uživamo u onome što radimo i stvaramo prijateljstva. Zbog takve atmosfere u kojoj nema natjecanja, razvije se osjećaj da su jedno, bez obzira odakle su došli i gdje su se sastali… To svi trebaju naučiti od folkloraša: da nas ne ograničava geografsko područje”, govori Križanović, kojega zovu i druga društva u drugim sredinama pa je govorio i tradicijskim razlikama u Kreševu i Brestovskom u općini Kiseljak, gdje također vodi folklorne sekcije pri HKD-u Napredak, a žalosti ga da pomalo nestaje tradicijskoj pjevanja u središnjoj Bosni. Zovu ga i u još društava, ali ne može više stizati, ali njegova društva imaju suradnju s brojnim drugim društvima, ako bi djeca ostala povezana.
Kroz emisiju smo slušali tradicijske pjesme busovačog kraja, a koje je na terenu skupio upravo Ivan Križanović, koji sve poziva da se da prilika tradicijskoj kulturi i da se djeca upisuju u kulturno-umjetnička društva, budući da je tradicija ono što se treba očuvati jer je, kako je kazao ”narod bez tradicije, narod bez ikakvog identiteta”.
