U organizaciji Hrvatskog mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinske međunarodne marijanske akademije PAMI i Župe sv. Jakova Međugorje, od 7. do 9. listopada u Međugorju se održava 14. Mariološko-marijanski nacionalni kongres na temu “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”. Program drugoga dana započeo je u 9 sati, a među jutrošnjim izlagačima bio je i don Josip Šimunović, dekan KBF-a, koji se za našu radiopostaju osvrnuo na geslo 14. Mariološko-marijanskog kongresa.
“Velika je simbolika zato što je naslov našeg kongresa “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”. Svaki dan se vidi ta prisutnost i sredstva koja se nude ljudima da mogu doći do susreta s Bogom, da mogu doći do susreta sa samim sobom, a ono što je vrlo važno i do određenog obraćenja. Mnogi se vraćaju u Međugorje zahvalni i sigurno oni koji jednom dođu u Međugorje, doći će i drugi put. Ovo je jedna svjetska župa u koju dolaze hodočasnici iz cijeloga svijeta”, kazao je prof. Šimunović.
Na kongresu sudjeluje i doktorica moralne teologije s. Stjepanka Stanić, koja se osvrnula na svoju temu “Međugorje – poruka mira. Aktualnost za sadašnji trenutak”.
”Za mene osobno, prvo, drago mi je što se održava ovdje u Međugorju, jer se na neki način daje važnost i ovome mjestu, ali prije svega Gospinim porukama, ukazanjima, i zapravo važnosti mjesta ne samo za međugorsku župu, ili Crkvu u BiH, ili Crkvu u Hrvata, nego sveopću Crkvu. Jako mi je drago što se baš ovaj marijanski kongres održava u ovom marijanskom mjestu koje je, rekla bih, planetarno poznato upravi radi Gospe i radi Njezinih poruka, koje su po meni najizraženije poruke mira. Kad su me pozvali da sudjelujem na kongresu, rekli su mi da izaberem temu, i kada smo kao zajednica molili krunicu, na pamet mi je pala poruka mira. Ta je tema aktualna za ovo današnje vrijeme, i dok sam promišljala, vidjela sam da sva ta marijanska ukazanja, u Fatimi, Lourdesu, su prethodila pred velike ljudske katastrofe, koje su izazvane grijehom i rekla bih ljudskom pohlepom. Tako da kad se Marija ukazala na našem području, to je bilo 10-ak godina pred Domovinski rat, i došla je kao Kraljica mira, i u svojoj prvoj poruci, rekla bih, vapi da se dogodi pomirenje između čovjeka i Boga, onda čovjeka sa samim sobom i čovjeka sa općom zajednicom. I ono što mi je bilo vrlo zanimljivo, iščitavajući Marijine poruke, da ona traži od međugorske zajednice, međugorske župe i kaže: “Vi morate biti prvi, koji će moliti za mir i vi morate biti prvi promotori mira za sve koji dolaze i traže mir i pomirenje ovdje u Međugorju”. I treća stvar, mir nije samo pitanje duha ili nekakva duhovna stvarnost, on je prije svega moralno-etička stvarnost, zapravo Gospa nam govori, tek kada se čovjek riješi grijeha kroz sakrament ispovijedi, može postići pomirenje i sa sobom i sa Bogom i može otkriti taj dar mira i tu vrijednost mira, kojeg nam Bog preko Gospe nudi”, kazala je s. Stjepanka Stanić, dok je nekadašnji predstojnik Hrvatskog mariološkog instituta, a sada zamjenik predstojnika sisački biskup mons. Vlado Košić govorio o važnosti kongresa.
“Velika je važnost ovog kongresa upravo u Međugorju, jer njega organizira naš Hrvatski mariološki institut koji je dio Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, ali također suorganizator je i Papinska međunarodna marijanska akademija, dakle na neki način i Papa stoji, dakle papinska institucija iz Rima, iza ovog simpozija, i on ovdje želi staviti na stol proučavanje onog što se obično naziva fenomen Međugorja. U tom nekom smislu to nije zauzimanje stava pro ili kontra, dakle za ili protiv, nego je to posao učiteljstva. To će Papa i kardinali u svojim kongregacijama proučiti i donijeti do nekog rješenja. Njihovo je da naučavaju. U ovome slučaju, u ovome svojstvu, mi smo ovdje kao teolozi, mi proučavamo. Jedno je naučavati ono što su vjerske istine, što su dogme i nauk kršćanske vjere, a drugo je proučavati događaje, fenomene, vidjeti njihovu vrijednost i nekako ih vrednovati”, kazao je mons. Košić, koji se potom osvrnuo na geslo 14. Mariološko-marijanskog nacionalnog kongresa “Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji”.
“To se vidi, to svi zapažaju, bez nekakvog znanstvenog proučavanja, kako ovdje dolaze ljudi, mnogi koji tu doživljavaju susret s Kristom, susret s Evanđeljem. I o tome je puno govorio sv. papa Ivan Pavao II., o reevangelizaciji Europe ili o novoj evangelizaciji, i onih naroda i zemalja, koji nekako povijesno jesu ukorijenjeni u kršćanstvo, ali koji su izgubili taj osjećaj vjere, i svoj kršćanski identitet i treba im ponovno navijestiti temelje i osnovne poruke evanđelja. I ovdje upravo zato dolazi toliko brojno ljudstvo, koje želi susresti Krista, želi doživjeti susret s Bogom i to po Mariji i po molitvi krunice, i po molitvi njoj u čast, ali sve što se tu događa je kristocentrično, Krist je u centru. Po Mariji se ide Isusu i ovdje je to vidljivo, jer je u središtu uvijek sveta misa, euharistija, sveta pričest”, objasnio je mons. Košić.
U prijepodnevnom dijelu programa, zajedno s fra Serđom Ćavarom, na temu ispovjedne prakse u Crkvi i međugorskom obnoviteljskom poticaju, govorio je i fra Danijel Patafta.
“U ovom našem dijelu, i tradicionalnim katoličkim zemljama, hajdemo reći trećeg svijeta, ta praksa nije nestala, dok je recimo na Zapadu skoro i nema, ali problem je kako se prakticira, je li se kroz tu ispovijed uistinu doživljava pomirenje, oslobođenje, čišćenje, osjećaj da je čovjek rasterećen od grijeha i da počinje novi život s Bogom. A ono što se stvarno može ovdje vidjeti jest da je stvarno ispovjedaonica svijeta, jer imate mase ljudi sa svih strana svijeta, koji dolaze obraćeni, promijenjeni. Evo čuli smo izlaganje koliko ima i duhovnih zvanja, a kada bi se išlo još koliko je ljudi doživjelo promjenu života, mislim da bi to bilo nemoguće skupiti”, izjavio je fra Danijel Patafta
Predstojnik Hrvatskog mariološkog instituta fra Ivan Karlić priznao nam je da se dugo čekalo da se mariološko-marijanski kongres organizira u Međugorju.
“Mi u mariološkom institutu baš smo ga dugo čekali, ja to sada mogu otvoreno reći, od 2018., jer 13. nacionalni kongres je bio u Travniku, to je bio iskorak, prvi put izvan Hrvatske, ali među hrvatskim narodom. I već tada, mi u vodstvu, smo planirali da moramo doći u Međugorje. Ja moram reći da to nije ideja od jučer. I prije je bilo 2015., pa i prije toga smo planirali kako bi mogli doći u Međugorje i imati mariološki kongres. Prilike, u koje ja sad ne bih ulazio, nisu bile sklone, tako da je odgađano. A onda se pojavila prigoda, koju smo mi objeručke prihvatili da se napokon može slobodno doći organizirati nacionalni mariološko-marijanski kongres baš ovdje u Međugorju. Stalo nam je zato što, pazite, uloga Hrvatskog mariološkog instituta nije toliko prosuđivati ovo ili ono, da – ne, pro – contra. Ne, time se mi ne želimo baviti i ulaziti u razne polemike, nego jednostavno produbljivati, proučavati, ne samo to kako se zove fenomen, za nas to nije samo fenomen, za nas je to poseban događaj. Posebna događanja koja se zbivaju ovdje u konkretnoj povijesti, u konkretnom mjestu, među konkretnim ljudima i vidjeti što naš institut, proučavajući mariologiju, mariološku baštinu od prije, i primjenjujući je za današnje vrijeme, što možemo pridonijeti da se stvari možda bolje razjasne, i da se pošalje određena poruka i vjernicima. Onoliko koliko mi kao znanstvenici, kao teolozi, možemo pridonijeti, toliko činimo, uz naša ograničenja, naše sposobnosti ili nesposobnosti, ali želimo sudjelovati u tome, jer to je naša zadaća, naše poslanje, to je naša misija i na kraju krajeva cilj našega Hrvatskog mariološkog instituta”, kazao je fra Ivan Karlić.
Tekst: Andrija Šego
Foto: Mateo Ivanković
