U Međugorju je u tijeku devetnica Kraljici mira, a večeras 24. lipnja 2021. godine, na uočnicu 40. obljetnice Gospinih ukazanja u Međugorju, Svetu misu, uz mnoštvo vjernika i koncelebraciju 260 svećenika predslavio je fra Miro Šego, župnik župe Krista Kralja Čitluk, koji je rođen u selu Bijakovići, župa Međugorje. Njegovu propovijed u nastavku prenosimo u cijelosti, možete je poslušati i u audiozapisu.
Draga braćo i sestre,
dragi župljani župe Međugorje,
poštovani hodočasnici,
poštovani slušatelji Radiopostaje Mir Međugorje,
u večerašnjem slavlju u kojem smo se okupili u ovom Gospinom mjestu i njezinom svetištu, želimo najprije Bogu zahvaliti i Kraljici Mira za ovih 40 godina milosti koje se izlijevaju na ovo mjesto i na sve one koji su kroz sve ove godine ovo mjesto pohodili.
Marija u svome Veliča pjeva punim srcem, kako “Bog pogleda na neznatnost službenice svoje,…. kako Bog silne baci s prijestolja, a uzvisi neznatne…, kako obeća ocima našim spomenuti se Abrahama i potomstva njegova dovijeka. ”
Svi smo mi uključeni u ovaj veličanstveni hvalospjev i Božji projekt kroz sve ove godine. Jer je Bog prije 40 točno godina na današnji dan, poslao Nju, Kraljicu Mira, u ovo maleno, nepoznato mjesto, koje Bog pogleda, svojim pogledom, Bog ga je obasjao posebnom milošću, Bog ga je pohodio šaljući Mariju Kraljicu Mira, i tako postade mjesto jedno od najpoznatijih na zemaljskoj kugli. Bog šalje Onu koju je istom jednom pogledao, Nju neznatnu i poniznu, onu koja u svom Hvalospjevu pjeva o velikim djelima koja joj Gospodin učini.
Poslao je Nju da ona danas svojim pogledom prodre duboko u našu nevolju i bijedu, kako bismo mogli i mi danas nju svoju Zagovornicu i Učiteljicu moliti da nam podari oči prozračne i svijetle za istinu, da nam zastre pogled pred svime što onečišćuje ljudsku dušu i srce, ono šta ga prlja i kalja.
Želio bih večeras ovdje u Međugorju s vama podijeliti radost naše vjere koju otkrivamo u istini da je Blažena Djevica Marija Kraljica Mira, danas prisutna u ovome mjestu, da nas okuplja i potiče na život u Isusu Kristu i njegovu Evanđelju.
Vjerujem braćo i sestre da svatko od vas posjeduje album. Svaka naša obitelj posjeduje album u kojemu pohranjuje one prigodne slike i tako čuva uspomenu na važne događaje pojedinaca ali i cijele obitelji: tako u tim albumima možemo pronaći slike od krštenja naše djece ili unučadi, od proslava sakramenta prve Pričesti, krizme, rođendana, vjenčanja, sprovoda dragih osoba, može se tu naći i one slike s različitih putovanja ili neke druge prigode vezane za naš život ili život naše obitelji.
U albumu se čuvaju uspomene. Album se uzima u različitim situacijama i susretima, te se prijateljima pokazuje, odnosno s njima dijele ti važni trenutci i uspomene.
U njemu su sačuvane slike i spomen na važne događaje
Na ovom susretu s vama večeras dragi prijatelji, moji dragi župljani, dragi hodočasnici ovdje prisutni i diljem svijeta razasuti, želim otvoriti album događaja koje čuva naše srce i mnoštvo uspomena koje stoje u albumima naše duše, naše ljubavi. Otvaram večeras pred vama ovdje i dijelim album o Međugorju i Kraljici mira.
Rođen sam u selu u kojem su rođeni svi naši vidioci. Odrastao sam s vidiocima u istom dvorištu, na istom igralištu u istoj školi, pohađali smo istu crkvu, dijelili puno toga zajedničkoga u našoj svakodnevnici.
Danas s vama želim posjetiti i razgledati naš album u kojem su čvrsto uvezani događaji ovih 40 godina. Zalijepljeni su u sjećanju nas, našeg sela, naše župe, naše Hercegovine, hrvatskog naroda, Europe i svijeta.
Prva slika: Vidioci…
Šestero djece: dva dječaka i četiri djevojčice.
Ništa ih ne razlikuje od ostalih. Odabrani su i postavljeni pred nas i sav svijet i kroz evo ovih 40 godina mi živimo povijesti. Kamera neba i kamera čovjeka slika ih od 24. lipnja 1981. godine do danas. Nebo – Kraljica Mira izdvaja ih za najveće djelo za našu generaciju.
Draga naša nebeska Majko i Kraljice Mira, hvala ti za naše vidioce. Njihove oči gledaju ono što je nama danas uskraćeno, tvoje lice. Mi slušamo i gledamo njih i oni nam prenose tvoje riječi, opisuju tvoju ljepotu, ganuti pokazuju na tvoju suzu.
Hvala ti što si baš njih odabrala. Nekada netko reče da ih nikada on ne bi za svoje projekte odabrao, da su toliko različiti i u mnogočemu nespojivi. Ti si baš njih izabrala i kao Majka pozvala po imenu: Ivanka, Vicka, Mirjana, Marija, Jakove i Ivane.
Mi vam dragi vidioci danas od svega srca čestitamo na ovoj obljetnici i zahvaljujemo vama i vašim obiteljima koje su kroz ovih 40 godina bili uz vas, proživljavali su i proživljavaju i danas sve ono kroz što ste vi prolazili i kao i vi stajali su na raspolaganju milijunima hodočasnika.
Slika druga: Naše selo Bijakovići i župa Međugorje
Priznat ćemo svi, niste više isti. Naše njive su gotovo sve predane hodočasnicima na raspolaganje. Naše stare kuće su se izmijenile. Nisu se više uklapale u novo događanje. Toliki hodočasnici su tražili smještaj, krov nad glavom i mi smo dijelili s njima i kruh i stol i kuću i crkvu i vrijeme. Bili smo zahvalni što mole s nama, bili smo zadivljeni što blaguju s nama. Tako smo, mi mještani, stekli novu braću iz dalekog svijeta, a oni kao hodočasnici su stekli bogato iskustvo naše molitve, naše vjere, naše kršćanske jednostavnosti.
Naša broćanska dolina, braćo i sestre, ispunjala se molitvom i pjesmom koju je i nebo prihvaćalo i potvrđivalo. Iako je stranih kršćana – hodočasnika puno više nego nas, mi nismo gubili svoj identitet, niti svoj jezik i obitelj. Ako nismo mogli sačuvati svu zemlju da je ne osvoje hotelima i prenoćištima za hodočasnike sačuvali smo svoju vjeru, svoje običaje i proslavu svojih blagdana. Sačuvali smo svoje obitelji, odgajali djecu i podizali sinove koji će čuvati Gospine poruke i Gospino Međugorje.
Dragi moji Bijakovčani i moji Međugorčani, kao vaš stojim večeras na oltaru pred vama i želim vas pozvati na vjernost, želim vas pozvati na poniznu zahvalnost za sve što nam je darovala i učinila Kraljica Mira.
Na nama je da sačuvamo ova sveta brda koja je dodirnula Majka i hode po njima milijuni hodočasnika. Odgovorni smo za sve što se ovdje događalo i događa. Naša srca su bila od početka otvorena Gospi i njezinim riječima i planovima. Nama ih je predala. I na nama je da ih ljubomorno čuvamo i predajemo mladim generacijama.
Ne zaboravimo, dragi moji Bijakovčani i Međugorčani, da Crkva iz cijeloga svijeta kleči u tvom selu, kleči na tvojoj grudi, kleči pred tvojim domom. Zato poštuj i cijeni taj dar. Danas se svim srcem Bogu zahvali za to.
Slika treća: Crkva i prostor oko nje…
Crkva sv. Jakova i ovaj sveti prostor oko nje, ova zemlja i ovaj prostor je natopljen molitvama.
Posvećen je i očišćen mučeničkom krvlju našega fratra fra Križana Galića kojega je u postelji župnoga ureda u Međugorju istrgala bomba i potekla je krv i posvetila ne samo župni dvor, crkvu, već cijelu župu. Ovaj prostor očišćen je mučeničkom smrti i drugih hercegovačkih fratara mučenika. Onih koji su rodom iz ove župe ili onih koji su bili na službi u Međugorju.
Ova crkva pred kojom danas stojimo naša je kolijevka. Naša kuća, naša klinika, naša ljekarna. Ovdje baš na ovom mjestu, na ovom prostoru, našli su lijek svi oni koji su ga tražili. Na svim drugim mjestima nije ga bilo, a ovdje smo ga dobili od Majke Kraljice Mira.
Od fratara mučenika preko svećenika i graditelja ovog hrama i velebnoga križa na Križevcu, od tadašnji naših svećenika župnika fra Joze i kapelana fra Zrinka, ne znajući pripremala si nas za susret neba i zemlje.
I točno na današnji dan 24. lipnja 1981. započe Gospa svoj program koji je sve oduševio. Premda je bilo veliko iznenađenje još više je bila radost i zahvalnost zbog dolaska k nama Kraljice Mira.
Stoga pred svima vama nazočnima ovdje večeras izričem zahvalnost svim župnicima, kroz ovih 40 godina kao i svim kapelanima naše župe, časnim sestrama, koji su bili važna karika i koji su podnijeli težak teret u pastoralnoj brizi milijuna hodočasnika koji su posjetili ovu župu. Oni su bili ona pružena ruka svim hodočasnicima u projektu Kraljice Mira.
Slika četvrta: Hodočasnici
Oni nisu ovdje zbog nas. Oni su došli k nama. Mi smo zbog njih i treba poslužiti njima kao najbiranijim gostima-kao prijateljima. Bog nam je dao i vino i rakiju da im nazdravimo i kažemo dobro nam došli. Bog nam je dao milost da se na našem tlu ispovijeda cijela Crkva, da se u našem svetištu prigne svako koljeno i klanja našemu Bogu. Svaki hodočasnik je pozvan i nama darovan. Kao što je majka odgovorna za darovano dijete tako smo i mi za svakog hodočasnika. Darovan nam je da ga učimo kao majka govoriti tj. moliti i slaviti Boga, razgovarati s njim. Da svako naše srce bude široko i duboko da sve uči ljubiti, jer smo jedna Crkva, jedna obitelj.
Dragi naši hodočasnici, znamo što Bog i Gospa od nas traže da vam učinimo. Često puta to nismo učinili. Sebičnost nas je zaustavila i sapela naš korak da ga ne učinimo prema vama. Danas vas, u ime svih nas župljana, molim da nam oprostite. Oprostite nam naše toliko puta sablažnjivo držanje i loš primjer kojeg smo vam možda dali. Oprostite nam kad nismo imali vremena za vas, za molitvu s vama, za odlazak na misu s vama.
Slika peta: Kraljica Mira
Draga Majko ti reče ja sam ovu župu odabrala. I mi smo odabrali tebe. Strpljivo smo podnosili sve nepravde, poniženja i uvrede tolikih novinara, političara i drugih neprijatelja ovoga ukazanja i ovoga mjesta.
Teško je zaboraviti sve one dramatične trenutke koji su se odigrali u prvim danima Gospina ukazanja. O svim onim protivljenjima i pritiscima komunističke vlasti, i prema fratrima i prema vidiocima i prema župnoj zajednici, prema narodu i prema hodočasnicima. Nitko nije mogao zamisliti što će se sve događati i kako će događaji dalje teći. Propašću komunističke vladavine nisu prestali napadi i odbacivanja događaja u župi Međugorje, ali ona ipak dalje traju. Kad ljudski gledamo i promatramo što se sve protiv ovih događaja poduzima, trebalo je sve već davno biti zaustavljeno i predano zaboravu. Međutim, unatoč svemu tome, Bijakovići s brdom ukazanja i Međugorje s brdom Križevac, živi i privlači sve više ljudi iz cijeloga svijeta.
Svi mi koji vjerujemo da je Bog poslao Mariju da pomogne svijetu, da pronađe svoj mir, imamo puno razloga da slavimo Boga svim srcem i svom dušom i cijelim životom.
Svi smo mi svjesni i znamo kako su mnogobrojni oni koji su klekli u Međugorju ponizno pred ispovjednika i tražili u kajanju za grijehe snagom Božjeg milosrđa iscjeljenje svojih rana, oproštenje grijeha i na koncu svoj mir.
Nebrojeni su otkrili Isusovu nazočnost u misnoj žrtvi te su se vratili euharistijskom stolu.
Nebrojeni su prvi put u Međugorju doživjeli i tako otkrili što to znači klanjati se Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu.
Nebrojeni su, uzlazeći uz Križevac, susreli božansku Ljubav koja za sve trpi i vraćali se spremni nositi s Isusom svoje životne križeve i tako u svojim patnjama pronalazili svoj mir.
Nebrojeni su na našemu Podbrdu, mjestu prvih ukazanja, prvi put izmolili krunicu i osjetili ljepotu ove jednostavne molitve.
Draga Majko koja si izabrala ovu župu i ove vjernike kroz ovih 40 godina ostali smo Ti vjerni primajući Tvoje poruke Majko. Znam da smo kao ljudi u ovih 40 godina osjećali smo zamor. Na žalost u obiteljima se danas tako malo govori o Tebi.
Onaj žamor obiteljske molitve koji je bio tako snažan ispred naših kuća, kao da je nestao, danas se tako malo i kratko moli, Biblija i post se više ne spominju. Stoga te u ime svih župljana ove župe molim: Oprosti nam Majko za trenutke u kojima smo imali tvrde uši i zatvoreno srce.
Ali ti nisi odustajala od nas, nego si nas svakoga mjeseca kao majka uvijek iznova poticala i pozivala: “Hvala vam djeco što ste se odazvali mome pozivu”.
Tebi majko večeras ponovno predajem i posvećujem i pod tvoj majčinski plašt povjeravam sav ovaj okupljeni puk ovdje u Međugorju kao i sve one koji su u Međugorju našli Mir i radost srca i volju za životom, a koji zbog ovih novonastalih prilika nisu u mogućnosti pohoditi Međugorje.
Poštovana braćo i sestre, dragi moji sumještani, poštovani hodočasnici, ove nabrojane slike albuma i mnoštvo drugih koje smo utisnuli duboko u svome srcu i sjećanju kroz ovih 40 godina, razlog su da večeras možemo slaviti Boga i svim srcem reći: Hvala ti Majko za 40 godina milosti. Amen.