Drugog dana 33. Mladifesta na blagdan Gospe od Anđela središnju večernju svetu misu na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova u Međugorju predslavio fra Massimo Fusarelli, generalni ministar Reda manje braće. Njegovu homiliju prenosimo u cijelosti.
(Gal 4,3-7, Ps 34, Lk 1,26-33)
Draga braćo sestre, a posebno dragi mladi u ovom prostoru, neka vam Gospodin podari svoj mir!
S radošću i iznenađenjem prihvatio sam poziv biti danas ovdje s vama, Njegove Ekselencije mons. Alde Cavallija, kojega bratski pozdravljam. Nisam mogao zamisliti, bez da vidim vlastitim očima, jedan ovakav spektakl, prizor mnoštva, vjere i molitve. Znak je to da Gospodin Isus još uvijek zna fascinirati mlade i pozvati ih na susret s Njim, na vjeru, slijediti Ga cijelim svojim životom, dragi mladi, koji je pun iščekivanja za budućnost, čak i u ovom vremenu za koje se čini, da nam krade budućnost.
Danas nije bilo koji dan, nego 2. kolovoza, dan u kojemu mi franjevci s cijelom Crkvom, ponizno tražimo i možemo dobiti Asiški Oprost. Gospa od Anđela dočekala je svetoga Franju u onoj kapelici, u Porcijunkuli, koju je on sam snažno ljubio, a i danas prima mnoge koji zazivaju Gospodinovo oproštenje. Danas, u ovoj franjevačkoj i župnoj crkvi prima sve nas, osobito sve vas mlade koji još uvijek zazivate mir, počinak i istinsku utjehu mira.
Upravo smo čuli izvještaj o Navještenju Mariji, jedinstven i originalan u cijeloj Bibliji.
“Anđeo uđe k Mariji”, kaže evanđelista, radi se prije svega o susretu, a ne viziji.
Anđeo ide ususret Mariji, ulazi u Njezin život i Ona ga prima.
Kako Marija prima Anđela? “Raduj se!”, kaže Anđeo. Radost je prva reakcija, znak mesijanskih vremena koja su došla. Marija živi mesijansko iščekivanje Izraela u vjeri naroda Božjega. Nije li ona možda Kći sionska?
Evo dakle, prve riječi za nas, dragi vjernici, posebno vi dragi mladi: i u ovome vremenu možemo se usuditi otvarati se vjeri, vjerovati da Gospodin Isus želi susresti svakoga od nas, pozivajući nas imenom, puno nas je, ali Isus želi svakoga pozvati imenom, obraćajući se našemu životu takvome kakav jest, uvijek žednom života i potrebnom oprosta i novìne. Ako mi kao kršćani ne vjerujemo da je to moguće i stoga ne doživimo u našemu životu taj susret s Gospodinom Isusom, onda naša vjera ostaje ideja, navika, moral, a ne susret koji mijenja život. Djevica Marija nas prati do tog susreta sa svojim sinom Isusom, da budemo spremni prihvatiti Ga kao istinsku i preobražavajuću novost cijeloga našega postojanja.
Prije početka svete mise vidio sam da se mnogi ispovijedaju i uvijek se pitam: je li obraćenje moguće? Obraćenje je moguće kada dopustimo da nas Gospodin Isus susretne, i u Duhu susretnemo Isusa živoga, kao živu osobu i nazočnu za nas: od toga trenutka Ga više ne možemo zaboraviti, naš je život obilježen Njime, zauvijek.
Svakako nas ovaj susret s Gospodinom pomalo i plaši. Taj osjećaj nalazimo i u evanđeoskom ulomku: Marija je doista uznemirena, ali ne viđenjem Anđela, kao Zaharija, nego Gabrijelovom riječju, koju Ona sluša i s kojom se zadržava u unutarnjem razgovoru.
Dragi mladi, kad riječ Gospodina Isusa dopre do nas i rani naše srce, u početku smo izgubljeni, to je iskustvo mnogih od nas, jer je to riječ veća od naših, nova je u odnosu na ono što mi možemo izreći. Ovo iznenađenje, ova izgubljenost i također strah od riječi, koja nas tjera izići iz sebe i usmjerava nas prema licu Gospodina Isusa, dobri su za nas. Kako možemo prihvatiti ovu Gospodinovu riječ. Marija ostaje usmjerena prema riječi koju čuje, ne umara se primati je. U drevnim prikazima Marija je predstavljena s knjigom Riječi Božje u utrobi, dok čeka Isusa. Marija je prihvatila ovu Riječ u svome srcu prije nego ju je rodila u tijelu. Marija nam pokazuje put svakodnevnog slušanja evanđelja, zastajanja u šutnji uz njega i jednostavno, prihvaćanja ove Riječi u našemu životu kao puta vjere. Obraćenje je moguće? Da, ali ako svaki dan živimo Evanđelje.
U tom susretu Marija od Anđela dobiva novo ime. “Milošću preobražena” je Marijino novo ime, u kojoj je Bog djelovao u prošlosti i sada nastavlja djelovati. Susret s Gospodinom Isusom uistinu može preobraziti naš život, to su mnogi iskusili i ovdje, i učiniti da iskusimo Božji blagoslov, Njegovu živu nazočnost u nama.
Oprostom koji danas možemo dobiti, sveti nas Franjo sve, baš sve kako je sam govorio, želi poslati u Nebo, odnosno u sam život Trojstva! Možemo živjeti, ne kao zombiji, kao prikaze, koji traže surogate sreće, ono što je preostalo na stolu života, nego kao “preobraženi” ljudi: susret s Gospodinom i Njegov oprost ne čine da postanemo drugi ljudi, ali to smo mi, isti, samo preobraženi svakako da! Gospodin nas vodi tamo gdje nas je oduvijek želio, da budemo sretni po Njegovoj mjeri, evanđeoskoj mjeri.
Euharistija koju slavimo, sakramentalna ispovijed, molitva Vjerovanja i molitva za Svetoga Oca, zadobiva nam Oproštenje kroz Potpuni oprost, Asiški Oprost: zbog toga naša majka Crkva traži od nas još jedan korak. Emocionalno odvajanje od grijeha, kako bismo se istinski i potpuno okrenuli Gospodinu Isusu. Emocionalno odvajanje od grijeha nije jednostavno. I to ne možemo učiniti sami.
U današnjem misnom slavlju, svi molimo za ovu milost, ali molim vas ne samo za sebe same, nego za sve, za one kojima je to najpotrebnije, za one koji traže Gospodina, za one koji se ne mogu odvojiti od ove ili one zle navike, od udaljenosti od Gospodina, kakvu mnogi osjećaju. Nema mira u našemu srcu dok, zahvaljujući Duhu Gospodnjemu, ne učinimo ovaj korak, emocionalno odvajanja od grijeha.
Evo poziva na svetost, kao što to od nas Gospodin traži, kao što to nama Gospodina daruje.
Dragi prijatelji, braćo i sestre, dragi mladi, zahvalimo Gospodinu što nas je ponovno ovdje doveo i zazovimo Njegovo milosrđe koje nas čini novima, čini mnoge od nas vjerodostojnim i radosnim svjedocima Evanđelja kojega smo svi mi prvi prihvatili.
I želim reći hvala vam za vaše svjedočenje. Dolazite iz svih krajeva svijeta. Hvala vam za vaše svjedočenje, svjedočenje vjere i molitve. Gospodin je zadovoljan. Djevica Marija kliče, a vjerujem i da se sveti Franjo, danas i ovdje, smiješi i pomaže svima nama otvoriti vrata Gospodinovog oprosta.
