Misi zadušnici za papu u miru Benedikta XVI. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve u četvrtak, 5. siječnja 2023., predsjedao je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, izvjestila je biskupija na svojoj web stranici.
S biskupom su u slavlju sudjelovali biskup u miru Ratko Perić, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš, generalni vikar don Nikola Menalo, kancelar don Stipe Gale i još desetak svećenika.
Biskup Petar Palić je na početku slavlja pozdravio biskupa u miru, provincijala, svećenike i Božji narod, podsjetivši na riječi pape Benedikta XVI. s njegovog nastupnog slavlja nakon izbora za papu, da onaj koji vjeruje nikad nije sam. Rekavši kako će o papi u miru Benediktu XVI., njegovom životu i njegovoj baštini koju nam ostavlja još biti govora, biskup Palić je podsjetio na svjedočanstvo jednoga od papinih najbližih suradnika da se papa Benedikt XVI. nije bojao činjenice smrti, ali je razmišljao kakav će biti susret između njega i Boga, vjerujući da je Bog milosrdan i dobar.
Svoju homiliju biskup Palić je započeo parafrazirajući pitanje iz evanđelja dana (Iv 1, 43-51): „Iz Njemačke da može biti što dobro? Očito može“, odgovorio je biskup i podsjetio nazočne da „smo okupljeni u zajedništvu vjere kako bismo Gospodinu zahvalili za život i svijetli primjer pape u miru Benedikta XVI. i kako bismo njegovu dušu preporučili Božjem milosrđu. Baština i sve ono što ostaje nakon bogatog profesorskog i pastirskog služenja Josefa Ratzingera/pape Benedikta XVI. postat će sve očiglednije kako godine budu prolazile. U svjetlu Isusova uskrsnuća i u svjetlu današnje Božje riječi zahvalno se osvrćemo na život „jednostavnog i poniznog radnika u vinogradu Gospodnjem“.
Govoreći o poruci biblijskih čitanja (1Iv 3, 11-21), biskup Petar Palić naglasio je kako je „apostol Ivan veoma dosljedan u zahtjevu da vjernici kršćani trebaju ljubiti jedni druge. U svom Evanđelju on bilježi mnoge Isusove stavove i riječi o ljubavi prema svojim učenicima. Ljubav je također glavna tema u sve tri Ivanove poslanice, a dotaknuta je i u Otkrivenju.
Božje karakteristike mogu se svrstati u dvije vrlo široke kategorije. Jedna kategorija je pravda, koja uključuje Božju odbojnost prema grijehu i svetost. Druga kategorija je ljubav, koja uključuje Božju milost i milosrđe. Obje ove kategorije su veoma važne za vjernike, ali budući da nismo pozvani biti sucima drugima, ne možemo ostvariti pravdu na isti način na koji to čini Bog. Ali možemo slijediti Božje primjere ljubavi. Kao vjernici pozvani smo oponašati Boga i biti poput Njega. To je poziv na svetost. Ljubiti jedni druge je najbolji način. Bog nam je pokazao svoju ljubav utjelovivši se u Isusu iz Nazareta. Isus nam je pokazao svoju ljubav dajući svoj život za nas“, kazao je biskup.
Tumačeći evanđelje, biskup je naglasio kako nam „evanđelist Ivan ne govori o izvanrednom Natanaelovom obraćenju, jer je on ‘istiniti Izraelac u kome nema prijevare.’ Evanđelist govori o onom što se redovito događa pri susretu s Bogom: ljudi doživljavaju da ih Bog vidi! Pogled koji vidi drugoga u njegovoj radosti i njegovoj tuzi, u njegovim nadama i strahovima, takav pogled je blagoslov. On je kao melem za umorne, kao sunce za obeshrabrene. On je utjeha tužnima.“ Naglašavajući kako Natanael osjeća da ga iz Isusovih očiju gledaju Božje zaštitničke oči, biskup Palić je upozorio na činjenicu kako „često prebrzo imamo spremne odgovore na pitanje tko je Isus: Sin Božji, Spasitelj, Otkupitelj. No, nije li sve to ponekad samo rječnik koji brzo postaje besmislen ili je to za mnoge već odavno postao; pitanje tradicije i običaja, a ne osobno proživljenog iskustva susreta s Bogom“, ustvrdio je biskup.
U svom osvrtu na papu u miru Benedikta XVI., biskup je rekao: „Danas se opraštamo od čovjeka, teologa, pastira koji je živio ono što je naviještao. Svojim je učenjem i životom pokazao da kršćanska vjera nije teorija ili mudra filozofija. Čitavo kršćanstvo je usredotočeno i počiva na osobi: Isusu iz Nazareta. Isus Krist je živa istina koju je Benedikt XVI. naviještao. I ako se Isus Krist uzme kao polazište, onda nam sve riječi i svi stavovi Benedikta XVI. postaju jasni. U papi Benediktu XVI. prepoznajemo učenog svjedoka i uvjerljivog proučavatelja evanđelja, nadarenog propovjednika, neumornog graditelja mostova između znanosti i življenje vjere. Spaja fides et ratio, vjeru i znanje, intelekt i toplinu srca. On ne nagovara, on uvjerava. U činjenici da je Bog ljubav, utjelovljena u Isusu Kristu i da smo svi pozvani ljubiti jedni druge, pronalazimo ključno otkriće kako je Benedikt XVI. razumio svoje djelovanje na Petrovoj stolici i prakticirao ga tijekom osam godina. Stavio je svoju službu i svoju osobu iza osobe Isusa Krista i iza poruke evanđelja. Isus i poruka Evanđelja jest ljubav i služenje u istini, „jer Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi.“
Naglašavajući kako je papa u miru Benedikt XVI. svoju papinsku službu živio kao služenje sveopćoj Crkvi, biskup Palić je naglasio da papinstvo nikada nije bilo cilj „karijere“ za Josefa Ratzingera. To je uostalom pokazao i odrekavši se papinske službe, čime je pokazao da Crkvi ponekad može najbolje poslužiti priznanje ljudske slabosti, koja dotiče sve, čak i pape. „Nije za papu Benedikta XVI. bila odlučujuća računica moći, nego pitanje: Što služi istini? Što služi približavanju Crkve ljudima, a ljudi Kristu?“, rekao je biskup Palić.
Govoreći o povezanosti pape Benedikta XVI. i Hrvatskoga naroda, biskup je rekao da je privrženost i ljubav prema Hrvatskom narodu papa Benedikt XVI. jasno očitovao u više prigoda, a osobito u svom pastirskom pohodu Hrvatskoj 2011. godine. „U svom govoru u prigodi primanja vjerodajnica hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici 2011. godine, papa Benedikt XVI. je, između ostalog, rekao: „Želio bih također odati priznanje naporima Vaše zemlje da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu ostvariti položaj koji im i pripada kao jednome od triju konstitutivnih naroda zemlje.“ Srcem i ljubavlju pastira ljubio je cijelu Crkvu“, naglasio je biskup Palić.
Na kraju homilije biskup je podsjetio na razumijevanje euharistije pape Benedikta XVI. U Euharistiji se ispunjava čovjekova čežnja za jedinstvom s Bogom.
„Ljubav Boga Oca susreće nas u ljubavi Isusa Krista. I daje nam nadu u trenutak konačnog sjedinjenja s Bogom, u kojem naš „ja“ nije ugašen nego uronjen u trojstvenu Božju ljubav. Euharistija je, dakle, duboko iskustvo vjere u Božju blizinu, najintimnije jedinstvo s njim.
Neka nam ovo euharistijsko jedinstvo s Isusom iz Nazareta, našim Spasiteljem i Otkupiteljem kako mu pjevamo u božićnim pjesmama, učvrsti vjeru i ohrabri nas na našem životnom putu da i mi sami budemo blagoslovljeni i budemo blagoslov za druge“, zaključio je homiliju biskup Petar Palić.
Pjevanje pod misom predvodio je katedralni zbor „Marija“ pod ravnanjem mo. don Dragana Filipovića, a posluživali su sjemeništarci i bogoslovi u zajedništvu s katedralnim ministrantima.
