Od 2023. do 2026. godine obilježavaju se velike obljetnice s kraja života sv. Franje, od potvrde Franjinog Pravila, preko Božića u Grecciu, primanja rana na La Verni, sastavljanja Pjesme stvorova do Franjinog preminuća.
Sjećanjem na obljetnice započeli smo razgovor s fra Jozom Grbešom, hercegovačkim provincijalom, u emisiji Miris zavičaja 30. studenog 2025.
Na pitanje o Franjinoj ostavštini i poruci nakon 800 godina, fra Jozo odgovara:
„Nakon 800 godina još smo uvijek tu! Velika je to obljetnica, puno godina jedne ideje i jedne duhovnosti. Usporedio bih to s velikim književnim djelima koja su popularna stoljećima jer vrijede. Tako je i s našim franjevačkim obljetnicama. Lijepo je kroz te obljetnice osvježiti duh i iznova se zapitati tko je bio taj čovjek.
Sveti Franjo bio je zaljubljen u Krista i poučio nas da je ljubav ta koja nas sjedinjuje s Bogom. Njegova poznata Pjesma stvorova, čiju obljetnicu obilježavamo, pjesma je zahvalnosti. Franjo je bio običan čovjek i on je u toj pjesmi hvale tako puno rekao te nas poučio da biti zahvalan znači biti Božji čovjek.“
Nasljedujući svoga utemeljitelja koji nasljeduje Krista, franjevaštvo se širi svijetom. Koja je franjevačka karizma, kako su se franjevci uključili u pastoral iseljenika. I što možemo reći o sadašnjem trenutku Hercegovačke franjevačke provincije?
Naša je karizma otpočetka i misijska – poći svijetom, propovijedati Evanđelje. Danas fratri djeluju u otprilike 120 zemalja svijeta. Fratri su išli gdje je bila potreba. Pet hrvatskih provincija koja imaju sjedišta u Zagrebu, Zadru, Splitu, Sarajevu i Mostaru brinu se, uz Hrvatsku i BiH, i za Hrvate katolike u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Australiji, Južnoj Americi, u Africi…
Hercegovački franjevci prisutni i u SAD-u i Kanadi. Sljedeće godine obilježit ćemo sto godina od utemeljenja franjevačke zajednice u Americi. Hercegovačka provincija broji oko 200 franjevaca u desetak zemalja svijeta.
Služimo ljudima te u kontekstu Pjesme stvorova mogu reći: Bogu hvala i hvala braći koja su spremna ostaviti poznatu svakodnevicu i otići negdje daleko služiti ljudima i donositi im Krista.
Spomenuli ste visoku obljetnicu Franjevačke kustodije za SAD i Kanadu. U njoj ste proveli veliki dio svoga svećeničkog života. Želite li se osvrnuti na to vrijeme ili nešto posebno istaknuti?
Kroz kustodiju je prošlo puno naše braće. Na groblju u Chicagu čak ih je 50 pokopanih. Dolazili su u više valova. Osnivali su župe, gradili crkve, hrvatske centre, domove… Fra Dominik Mandić, fra Vendelin Vasilj, fra Hrvoslav Ban, fra Častimir Majić, fra Kvirin Vasilj… – samo da spomenem neke – koji su u misijskoj zauzetosti na svoj način ostavili traga, u teologiji, književnosti, tisku…
Hrvatski su svećenici išli za svojim narodom koji je selio u strane zemlje. Danas imamo obrnutu situaciju, stranci dolaze k nama. Kako gledate na tu stvarnost, prvenstveno s naglaskom na pastoral stranaca, odnosno na tu novu dimenziju koja je pred Crkvom u Hrvatskoj?
Najprije želim reći kako je žalosno da smo ostali bez puno mladih ljudi. Često sam govorio da su ti odlasci jednosmjerni. Jedan dio ljudi se vrati, ali to je jako mali postotak.
I onda, kad ostanete bez tako puno ljudi, nastane jaz, nedostaje ljudi u raznim područjima djelovanja. Onda ih država ili poslovni ljudi moraju odnekud dovesti.
Svećenici su se u Hrvatskoj već počeli pastoralno brinuti za strance pa postoje mise na engleskom jeziku što smatram da svakako trebaju činiti. Jer i mi smo imigrantski narod, i nama su otvorili vrata mnogi svećenici i mnoge biskupije, primili su nas k sebi.
Razgovor smo započeli franjevačkim obljetnicama. A emisiju emitiramo neposredno nakon obljetnice Radiopostaje Mir Međugorje. Željela bih Vas pitati o ulozi i važnosti medija danas te kako u mnoštvu informacija odabrati onu pravu. Koja je u tome kontekstu uloga medija koji emitiraju vjerske sadržaje?
Danas je, nažalost, puno ‘fake newsa’. Mnoštvo je različitih interpretacija i teško je doći do istine čak i u običnim, informativnim emisijama. Naravno da su politički utjecaji jako veliki. Istina je žrtva i morate jako puno kopati kako biste pronašli bit nečega, posebno sada u digitalnom svijetu. Izvori su čudni, ne znate više komu vjerovati. Govorim općenito o medijima, ne samo hrvatskim.
Stoga religijski portali, mediji, radiopostaje, imaju misiju koja je evanđeoska, a ta je misija donijeti ljudima istinu. Ne mislim samo o Crkvi ili o vjerskim temama, nego općenito o društvu, omogućiti i drugu stranu gledanja stvarnosti.
Često se u mnoštvu medija koje danas imamo i informacije mogu percipirati površno, za razliku od stava da svaka izgovorena i napisana riječ treba biti objavljena s punom odgovornošću. Odgovornost za riječ danas kao da se relativizira. Kako to komentirate?
Definitivno se to događa. Papa Benedikt XVI. govorio je o temi relativizma. Relativizam nije samo moralni, on je i medijski. Doveo je u pitanje tradicionalne i moralne autoritete u društvu. Relativizam je u svojoj punoj snazi doveo toliko toga u pitanje, činjenično u pitanje. Rekao bih u tolikoj mjeri da se sada nalazimo u vremenu zbunjenosti.
Stoga su vjerski mediji bitni jer, ako ništa drugo, mogu barem ljude uputiti na prave izvore.
Puno je laži i smeća. Stoga, ako mi ne govorimo istinu, tko će?
Došašćem smo započeli novu liturgijsku godinu koja nas poziva započeti iznova, s izvora. Što biste u toj prigodi poručili?
Uvijek mi je fascinantno da se u adventu pojavljuje jedan čovjek, Ivan iz pustinje. Njegov je poziv bio prilično jasan i radikalan: poravnite staze!
To je za mene advent i na to bih pozvao ljude: poravnajmo staze! Da između ljudi ne bude brežuljaka, zaobilaznica, da ne bude izbjegavanja, nego da svakoj osobi možemo pristupiti direktno, po ravnim stazama i da nam ne bude teško reći da nam je žao, tražiti oprost. To znači biti kršćanin. Dopustiti sebi da budem obraćen.
Uz to bih rekao još jednu poruku, a to je: očistimo oko nas! Ima puno smeća!
Ljudi, hajdemo kulturu promijeniti, ne bacajmo smeće s prozora, uz ceste i potoke!
To je strašno, to je nepoštivanje božanskoga!
Zašto uništavamo prirodu? Pozivam, hajdemo očistiti oko nas! Bit će onda i u nama čistije!
Cijelu emisiju Miris zavičaja poslušajte na našem YouTube kanalu.
Milka Rozić
