2.9 C
Međugorje
16.01.2121.

Mons. Henryk Hoser: Međugorje živi zahvaljujući vjeri i nadi naših dragih župljana

Polnoćku je u Međugorju predslavio apostolski vizitator s posebnom ulogom za ovu župu nadbiskup Henryk Hoser. Ova misa zbog epidemioloških mjera održana je ranije nego do sada, u 21 sat. Homiliju mons. Hosera prenosimo u cijelosti, a možete je pogledati i na našem youtube kanalu.

„Narod koji je u tmini hodio
svjetlost vidje veliku;
one što mrklu zemlju obitavahu
svjetlost jarka obasja.
Ti si radost umnožio,
uvećao veselje,
i oni se pred tobom raduju…“(Iz 9, 1-2a)

Draga braćo i sestre,

Početak prvoga čitanja iz knjige proroka Izaije uvodi nas u otajstvo Svete noći koje sada slavimo. U povijesti spasenja, noć ima bogato i raznoliko značenje.

U Bibliji, noć predstavlja vrijeme opasnosti, straha i žalosti (Ps 91,5). Noć može značiti osjećaj Božje odsutnosti (Iv 9,10; 13,30)i suočavanje sa smrću (Lk 12,20). U drugim okolnostima noć donosi viđenja (Dn 7,7) i upute (Mt 2,12) koji prenose Božju riječ. Sveti Ivan, pisac Knjige otkrivenja, obećava nam da u novome vremenu, u vremenu Novoga Jeruzalema, noći više neće biti jer Bog će biti sa svojim narodom u punini svjetlosti (Otk 21,25; 22,5).

Prema staroj biblijskoj predaji, u povijesti svijeta dogodile su se četiri velike noći. Noć u kojoj je Bog stvorio svjetlo (Post 1,3), noć Abrahama koji je vjerovao protiv svake nade (Post 15,1-6), noć Izlaska iz egipatskoga ropstva (Izl 12,1-13) i betlehemska noć koja je najvažnija, jer to je noć kad se Sin Božji rodio među nama. Doći će još i noć Uskrsnuća koja je isto tako puna svjetlosti i radosti.

Ušli smo u betlehemsku noć našega sadašnjega života. Sve je kao uspavano, paralizirano, život teče na kapaljku. Sanitarna ograničenja zakočila su društvene i ekonomske aktivnosti, svi su stali i sve je stalo. To vidimo i u našemu Međugorju koje je inače puno ljudi, u kojemu inače uvijek radosno odzvanjaju različiti jezici, koje je uvijek u pokretu. Sve što se odnosi na hodočašća i prihvat hodočasnika je zamrlo, ali Međugorje ipak živi zahvaljujući vjeri i nadi njegovih stanovnika, naših dragih župljana.

Ali tama je ipak prisutna u ovome svijetu. Vidimo da zemlje koje su stoljećima bile kršćanske postaju poganske, ili bolje reći novopoganske, bez vjere i morala. Prazne crkve se prodaju i pretvaraju u restorane ili diskoteke, a često se i ruše. Još gore od toga je da napreduje uništavanje obitelji, da raste urušavanje morala kod mladih, da se život ne poštuje: oni koji su smetnja – slabi, bolesni, neproduktivni – eliminiraju se iz društva abortivnim tehnikama ili eutanazijom.

U svakodnevnom osobnom i obiteljskom životu ima sve manje mira, u bogatim zemljama ima sve višedruštvenihsukoba, terorizam paralizira i prijeti siromašnim zemljama gdje ubijanje nedužnih postaje svakodnevna i banalna praksa. Lokalni ratovi cvjetaju na svim kontinentima, a svijet troši milijarde na naoružanje i na sredstva masovnog uništenja. To je noć svijeta.

I Gospodin je proživio svoju noć na ovome svijetu. Na Posljednjoj večeri, kad je Juda izašao kako bi izdao Isusa i predao ga krvnicima, evanđelist Ivan – svjedok toga tragičnoga trenutka – piše: „A bijaše noć.“ (Iv 13,30). Te iste noći u Maslinskom vrtu Isus se krvlju znojio vidjevši grijeh svijeta od početka do kraja. Kad je umirao na križu, „bijaše već oko šeste ure (što znači podne) kad nasta tama po svoj zemlji – sve do ure devete“ (Lk 23,44). Isus poznaje našu tamu, naš mrak, naše crnilo.

S Isusovim rođenjem, kaže sveti Pavao, „pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi; odgojila nas je da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista. On sebe dade za nas da nas otkupi od svakoga bezakonja i očisti sebi Narod izabrani koji revnuje oko dobrih djela.“ (Tit 2,11-14)

Božićne pjesme, najljepše od svih, uzvisuju tu noć rođenja našega Gospodina u Betlehemu. Posvuda u svijetu pjevamo:

Tiha noć, sveta noć!
Ponoć je, spava sve,
samo Marija s Josipom bdi,
divno Djetešce pred njima spi,
rajski resi ga mir,rajski resi ga mir.

Anđeo pohiti pastirima koji su „pod vedrim nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada“ i reče im: „Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin.“ (Lk 2,10)

Tko su bili ti pastiri? To su bili najsiromašniji, najjednostavniji, anonimni ljudi, odbačeni od onih drugih, koji su mislili da su bolji od njih. A upravo pastiri imali su povlasticu prvi čuti Radosnu vijest: Bog je među nama! Bog je blizu, Bog je ponizan, Bog je dijete! On sada ovisi o nama i traži jaslice u našim srcima. Pojavljuje se nebeski zbor koji slavi Boga i pjeva: „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!”

Zatim dolaze pripadnici visokoga društva: kraljevi i mudraci, oni koji vladaju svijetom, ali i oni prepoznaju nadmoć toga Kralja-Djeteta, Kneza mira, Spasitelja svijeta koji počiva u naručju svoje Bezgrješne majke, Kraljice mira, naše Međugorske majke.

Pođimo za njima i slavimo i častimo to Dijete koje spašava svijet i želi boraviti kod nas: u našoj zemlji, u našoj kući i u našemu srcu.

I neka mir bude s vama. Amen!

nad

povezano

Youtube kanal

Instagram

Kolumne

Otkrij svoju moć!

Moć se definira na različite načine. Jezično, tom riječju označava se „raspolaganje snagom, sposobnošću ili sredstvima potrebnim za obavljanje čega“. Ti imaš više različitih...

Priča o dječaku koji nije odustao

Glenn je imao osam godina, kada je u njegovoj školi izbio požar, u kojem je poginuo njegov trinaestogodišnji brat Floyd, a njega su vatrogasci...

Sveti Josip je 333 godine zaštitnik hrvatskog naroda

Sveta Stolica objavila je na svetkovinu Bezgrješnog začeća, 8. prosinca prošle godine, apostolsko pismo pape Frane "Patris corde" (Očinskim srcem) u povodu 150. obljetnice...

Znaš li, Božiću?

Znaš li, maleni Bože, što se sve izdogađalo od zadnjeg 25. prosinca? Rekla bih ti "Ma i ne pitaj". Ali ipak... Znaš li Božiću da vrijeme kao...

Jesu li ti mreže prazne?

Naslov ove kolumne je ''posuđen'', ''kopiran'', ukraden... od jednog izdanja sve popularnije rubrike 'Pozitivna minuta' našega kolumnista fra Josipa Vlašića na njegovom Facebooku, Instagramu,...