U pismu upućenom nadbiskupu Fisichelli, predsjedniku Papinskoga vijeća za novu evangelizaciju, papa Franjo najavio je Svetu godinu 2025. „Hodočasnici nade“ geslo je izabrano za Svetu godinu koja nakon strašne pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja, objavio je Vatican News.
Znak preporoda koji nam je svima prijeko potreban, nakon više od dvije godine pandemije, dvojbi, neizvjesnosti, straha od smrti, te zatvorenih župā, školā i uredā. Papa Franjo upravlja pogled, i poziva nas da očima nade gledamo na Jubilej koji će opća Crkva proslaviti 2025. godine. „Hodočasnici nade“ geslo je izabrano za Svetu godinu koja nakon strašne pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja, istaknuo je papa Franjo u poruci nadbiskupu Rinu Fisichellli, predsjedniku Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije, dikasterija kojemu je povjerena organizacija tog događaja.
U dokumentu, koji je potpisao 11. veljače, na spomendan Gospe Lurdske, Papa je podsjetio na početke tog događaja – kako je napisao – velike duhovne, crkvene i društvene važnosti, počevši od prve Svete godine koju je 1300. godine najavio Bonifacije VIII. sve do Jubileja milosrđa 2016. godine. Tijekom stoljeća taj je događaj vjerni Božji puk doživljavao kao dar milosti, uz hodočašćā, oproste i svjedočanstva vjere.
Veliki jubilej 2000. uveo je Crkvu u treće tisućljeće njezine povijesti. Sveti Ivan Pavao II. ga je dugo očekivao i želio, u nadi da će svi kršćani, nadvladavši povijesne podjele, moći zajedno proslaviti dvije tisuće godina od rođenja Isusa Krista, Spasitelja čovječanstva – istaknuo je Papa.
Sada je već blizu cilj prvih 25 godina 21. stoljeća, te smo pozvani organizirati pripremu koja će kršćanskom narodu omogućiti da proživi Svetu godinu u čitavom njezinom pastoralnom bogatstvu, napomenuo je te se osvrnuo na današnje doba, teško ranjeno pandemijom bolesti COVID-19. U posljednje dvije godine nije bilo zemlje koja nije bila potresena iznenadnom pandemijom koja, osim što je učinila da rukom dotaknemo dramu smrti u samoći, kao i neizvjesnost i privremenost postojanja, promijenila je naš način života.
Kao kršćani, zajedno smo sa svom braćom i sestrama trpjeli iste patnje i ograničenja, primijetio je Papa. Naše su crkve bile zatvorene, kao i škole, tvornice, uredi, trgovine i mjesta za slobodne aktivnosti. Svi smo vidjeli ograničene neke slobode, a pandemija je, osim boli, katkada u našoj duši potaknula sumnju, strah i izgubljenost.
Istaknuvši kako su znanstvenici vrlo brzo pronašli prvi lijek koji nam omogućuje postupni povratak svakodnevnom životu, Papa je izrazio puno povjerenje da se epidemija može prevladati i da će svijet ponovno pronaći svoj ritam osobnih odnosa i društvenoga života. Cilj je to – kako je napisao – koji će biti lakše postići u onoj mjeri u kojoj će se djelovati u učinkovitoj solidarnosti, kako se ne bi zanemarilo najsiromašnije stanovništvo, nego kako bi se sa svima podijelila i znanstvena otkrića i potrebni lijekovi.
Papa je stoga potaknuo sve da održavaju upaljenim svjetlo nade, te učine sve kako bi svatko ponovno stekao snagu i sigurnost da u budućnost gleda otvorena duha, srca punog povjerenja i dalekovidnoga uma. Sljedeći će Jubilej uvelike poduprijeti ponovno uspostavljanje klime nade i pouzdanja, kao znak preporoda koji svi osjećamo prijeko potrebnim.
Međutim, sve će biti moguće ako budemo u stanju povratiti osjećaj općega bratstva, ako ne zatvaramo oči pred dramom siromaštva koje se širi i koje milijune muškaraca, ženā, mladih i djece, sprječava da žive na način dostojan ljudskih bića, istaknuo je Papa te posebne misli upravio brojnim izbjeglicama primoranima napustiti svoju zemlju. Glasovi siromaha trebali bi se čuti u to vrijeme priprave za Jubilej, preporučio je Papa nadbiskupu Fisichelli.
Osim toga, na tom putu ne treba zanemariti zemlju – dodao je rimski biskup. Odnosno, ne valja zaboraviti promišljati o ljepoti svega stvorenoga i brinuti se o našem zajedničkom domu, kao što već čine brojni mladi i mališani, koji prepoznaju da je briga o stvorenomu bitan izraz vjere u Boga i poslušnosti njegovoj volji. Neka stoga Dikasterij koji promiče novu evangelizaciju pronađe odgovarajuće oblike kako bi Sveta godina bila pripremljena i proslavljena u snažnoj vjeri, živoj nadi i djelotvornoj ljubavi, te kako bi bila važno razdoblje za pastoral partikularnih Crkvi, latinskih i istočnih, pozvanih ovih godina da pojačaju sinodsko zauzimanje.
Očekujući bulu proglašavanja Svete godine, koja će biti objavljena u dogledno vrijeme, Papa je istaknuo da se raduje misleći na to da 2024. godina, koja prethodi jubilarnom događaju, može biti velika „simfonija molitve“, tijekom koje možemo zahvaliti Bogu za brojne darove njegove ljubavi prema nama te slaviti njegovo djelo stvorenoga, koje svakoga obvezuje na poštovanje te konkretno i odgovorno djelovanje u svrhu njegova očuvanja. Molitva se pretvara također u solidarnost i dijeljenje svagdašnjeg kruha. Ukratko, snažna godina molitve u kojoj se srca otvaraju kako bi primila obilje milosti čineći od ‘Očenaša’, molitve koju nas je Isus naučio, program života.
