Petorica španjolskih franjevačkih misionara, ubijenih 1597. godine dok su djelovali među domorodačkim narodom Guale uz obalu današnje američke savezne države Georgije, proglašeno je blaženima na svečanosti beatifikacije održanoj u subotu, 31. listopada, u gradu Savannah.
Kardinal Francis Leo, nadbiskup Toronta, predvodio je liturgijsko slavlje kao predstavnik Svetog Oca, prenoseći pozdrave i blizinu pape Lava XIV. okupljenima na tom događaju.
U svojoj Homiliji kardinal Leo opisao je franjevce – poznate pod zajedničkim nazivom „mučenici iz Georgije”: Pedra de Corpu, Blasa Rodrígueza, Miguela de Añona, Antonija de Badajóza i Francisca de Veráscolu – kao „blistave svjedoke Evanđelja”, čiji životi i smrti i danas progovaraju Crkvi.
Ova petorica franjevaca bili su među misionarima koji su krajem 16. stoljeća doputovali iz Španjolske u to područje kako bi naviještali Evanđelje i služili zajednicama naroda Guale. Stradali su tijekom ustanka 1597. godine.
Do sukoba je došlo kada je Juanillo, mladi pripadnik domorodačke elite i nasljednik poglavice, odlučio uzeti drugu ženu, što je bilo u skladu s običajima njegova naroda. Otac Pedro de Corpa mu je poručio da kao kršćanin ne može imati više žena te da će, ustraje li u toj odluci, osporiti njegovo preuzimanje poglavarskog položaja. Juanillo je 14. rujna 1597. kamenim sjekirom usmrtio oca de Corpu. Potom je s grupom ljudi napao i druge misije naroda Guale te ubio preostale franjevce. Preživio je samo otac Francisco de Ávila kojega su otmičari držali zatočenog i mučili deset mjeseci, sve dok guverner St. Augustinea nije isposlovao njegovo oslobađanje.
Otac de Ávila odbio je svjedočiti protiv napadača na sudu jer je znao da bi ih to odvelo u smrt. Njegovo osobno svjedočanstvo kasnije je poslužio kao izvor Luí Su Gerónimu de Oréu za djelo „Mučenici Floride“ (oko 1619. godine). Iako izvorni rukopis nije sačuvan, upravo taj tekst čini temelj današnjeg poznavanja njihova mučeništva.
Crkva je službeno priznala ovu petoricu franjevaca mučenicima u siječnju 2025. godine, kada je papa Franjo odobrio proglašenje odgovarajućeg dekreta, čime je otvoren put za njihovu beatifikaciju.
Razmišljajući o značenju ovog slavlja, kardinal Leo naglasio je da priznanje petorici misionara nije samo čast za mjesnu Crkvu, već dar za sveopću Crkvu. Podsjećajući na riječi svetog Ivana Pavla II., da mučeništvo predstavlja poseban dar Duha Svetoga te izvor milosti i svetosti za cijelu Crkvu, prenosi Vatican News.
Kardinal je također povezao beatifikaciju s dvjema važnim obljetnicama: 250. obljetnicom Deklaracije neovisnosti SAD- i 800. obljetnicom smrti svetog Franje Asiškoga, čija je franjevačka karizma nadahnula te misionare.
Istaknuo je tri glavna aspekta svjedočanstva ove braće: njihov odgovor na opći poziv na svetost, obranu ljudskog dostojanstva te svetosti braka i obitelji, kao i njihovu predanost evangelizaciji putem dijaloga i ljubavi prema bližnjemu.
Rekao je da su misionari svoj poziv shvaćali kao služenje drugima i dijeljenje Evanđelja, čak i po cijenu vlastitog života. Njihov primjer potiče današnje kršćane da ostanu vjerni Kristu, istovremeno stupajući u odnos s drugima kroz dijalog, poštovanje i duh služenja.
Kardinal Leo također je pozvao vjernike da razmisle o tome kako svjedočanstvo mučenika može nadahnuti Crkvu danas, osobito u suočavanju s podjelama i polarizacijom. Ukazujući na potrebu rada na jedinstvu, podsjetio je da „polarizacija ne dolazi od Boga” te potaknuo na molitvu, pomirenje i konkretna djela ljubavi.
Primjer ove braće, dodao je, trebao bi nadahnuti obitelji, župe, redovničke zajednice, škole i društvene ustanove da obnove svoju predanost evangelizaciji i svjedočenju Evanđelja u svakodnevnom životu.
Zaključujući svoju propovijed, kardinal Leo povjerio je vjernike zagovoru Blažene Djevice Marije i novoproglašenih blaženika, pozivajući kršćane da dijele svoju vjeru s hrabrošću, vjernošću i radošću.
„I danas postoje stvari za koje vrijedi živjeti i umrijeti”, rekao je kardinal Francis Leo, objavio je Vatican News.
Postupak za njihovu kanonizaciju službeno je započeo 1950. godine. O njihovu životu i poslanju snimljen je i dokumentarni film „For the Sake of the Gospel“ koji je objavljen 2024. godine.
