U konklavi pravo sudjelovanja ima 135 kardinala iz 71 zemlje

Kardinalski zbor održao je svoju šestu Opću kongregaciju u utorak 29. travnja prijepodne te je najavljeno misno slavlje prije konklave te ulazna procesija u Sikstinsku kapelu, izvještava Vatican News.

Šestoj Općoj kongregaciji nazočilo je 183 kardinala, od kojih su 120 izbornika. Govorilo se o izazovima s kojima se Crkva susreće, a kardinali su ponudili razmišljanja iz perspektive kontinenata i regija odakle dolaze, kao i moguće odgovore Crkve.

Dvojica kardinala izbornika neće sudjelovati u konklavi zbog zdravstvenih razloga, dok je kardinal Giovanni Angelo Becciu objavio kako će poštovati odluku pape Franje i neće biti dio konklave.

Zbor kardinala uputio je poruku svijetu zahvaljujući na sudjelovanju u događajima nakon smrti pape Franje te na podršci primljenoj u proteklih nekoliko dana.

Dekan Kardinalskog zbora kardinal Giovanni Battista Re predvodit će misu za izbor Pape (Pro Eligendo Papa), koja će se slaviti 7. svibnja u 10 sati u bazilici sv. Petra, a konklava će službeno započeti molitvom u 16.30. Kardinali izbornici molit će Litanije svih svetih prije ulaska u procesiji u Sikstinsku kapelu, objavljeno je na web stranici Zagrebačke nadbiskupije.

Uoči početka konklave zakazane za 7. svibnja, Vatikan je objavio kako 135 kardinala elektora iz 71 zemlje može sudjelovati u izboru novog pape. Kardinali dolaze sa svih kontinenata: 53 iz Europe, 37 iz Amerike (od čega 16 iz Sjeverne, 4 iz Srednje i 17 iz Južne Amerike), 23 iz Azije, 18 iz Afrike i 4 iz Oceanije, prenosi IKA pozivajući se na Vatican News.

Prvi put u povijesti, 12 država imat će vlastite kardinale s pravom glasa, uključujući Haiti, Zelenortske otoke, Papuu Novu Gvineju, Švedsku, Luksemburg, Sudan te druge. Najmlađi izbornik je 45-godišnji australski kardinal Mikola Bychok, dok je najstariji Španjolac kardinal Carlos Osoro Sierra koji ima 79 godina. Najbrojnija generacija među izbornicima je ona rođena 1947. godine s 13 članova.

Od ukupnog broja, petoricu kardinala imenovao je papa Ivan Pavao II., 22 su imenovana za vrijeme pontifikata Benedikta XVI., dok je čak 108 kardinala imenovao papa Franjo.

Značajan broj elektora dolazi iz redovničkih zajednica – ukupno 33 kardinala iz 18 redova. Najviše je salezijanaca (5), potom franjevaca i isusovaca (po 4), a među ostalima su i pripadnici redova poput redemptorista, verbita, augustinaca, kapucina, karmelićana i drugih.

Prema kanonu 349 Zakonika kanonskoga prava, kardinali čine poseban kolegij koji ima zadaću izbora rimskog biskupa. U skladu s Apostolskom konstitucijom Universi Dominici gregis, pravo glasa imaju isključivo kardinali koji na dan početka konklave nisu navršili 80 godina. Ukupno, Kardinalski zbor danas ima 252 člana, od čega 135 s pravom glasa i 117 bez tog prava.

Među kardinalima elektorima, najstariji po stažu bit će kardinal Vinko Puljić, umirovljeni vrhbosanski nadbiskup koji je rođen 8. rujna 1945., a s navršenih 79 godina zadržava pravo glasa. Isti broj godina ima i španjolski kardinal Carlos Osoro Sierra, umirovljeni nadbiskup Madrida, rođen 20. svibnja 1945., koji je također pri samom pragu dobne granice za sudjelovanje u izboru novog poglavara Katoličke Crkve. Treći među najstarijima je hrvatski kardinal Josip Bozanić, umirovljeni zagrebački nadbiskup, rođen 20. ožujka 1949. u Rijeci. S navršenih 76 godina, kardinal Bozanić se svrstava među najiskusnije članove izbornog kolegija.

povezano

Youtube kanal

Instagram

Kolumne