U novoj emisiji Kulturni mozaik u petak, 30. listopada 2026. ugostili smo mostarsku književnicu Anitu Martinac i Tibora Oreča, ravnatelja Lutkarskog kazališta Mostar.
Anita Martinac: Knjižnica je živo mjesto, prostor susreta, znanja, želje, mašte, novih spoznaja…
U Mostaru je u organizaciji Narodne knjižnice HNŽ-a i u partnerstvu s Hrvatskim domom herceg Stjepan Kosača, te Nakladom Alfa Mostar, uz pokroviteljstvo Federalnog ministarstva kulture i športa, Vlade HNŽ-a i Grada Mostara od 21. – 23. listopada 2026. održan četvrti Festival dječje knjige „Stablo nasred svijeta“. Dobitnica književnoga natječaja za najbolju priču za djecu na ovome festivalu je mostarska književnica Anita Martinac. Martinac je nagrađena za priču “Knjižnica koja raste”, a priznanje joj je uručeno u sklopu završnog festivalskog programa u organizaciji Narodne knjižnice Hercegovačko-neretvanske županije. Tim povodom književnicu Martinac ugostili smo u emisiji Kulturni mozaik u petak, 30. listopada 2026.
Na sudjelovanje na književnom natječaju ju je, kaže ponajprije potaknula vjera da knjiga nije samo predmet koji držimo u rukama, već je knjiga živi prostor u kojem dijete otkriva sebe, druge ljude i svijet koji ga okružuje.
„Nagradu sam primila sa velikom radošću i zahvalnošću. Svaka nagrada autoru znači potvrdu da je njegova riječ pronašla put do drugih ljudi, ali kada je riječ o dječjoj knjiženosti, ta radost doista ima posebnu dimenziju, jer djeca su naši najiskreniji čitatelji. Pisati za njih znači imati povjerenje i dati im nešto dragocjeno. Ova nagrada je, kao i sve druge nagrade, naravno poticaj da nastavim stvarati. Možda ću malo više i raditi za djecu, jer vidim da su reakcije jako dobre na priču. Želim ih potaknuti na čitanje, razmišljanje, otkrivanje svijeta. Posebno mi je drago što je ova priča prepoznata jer govori o rastu knjižnice, a vjerujem da s knjižnicom rastu i čovjekova mašta, znanje i sloboda“, istaknula je Martinac.
Govoreći o nagrađenoj priči, objasnila je, da ju je na pisanje potaknuo rad Narodne knjižnice HNŽ-a i njezini brojni programi namijenjeni djeci.
„Željela sam knjižnicu prikazati kao živo mjesto, prostor susreta, znanja, želje, mašte, novih spoznaja. To nije samo zgrada koja čuva knjige, ona je mjesto u kojem se otvaraju vrata prema nepoznatim svjetovima, u kojem dijete može pronaći odgovor, postaviti novo pitanje ili otkriti san za koji dotad nije znalo da ga ima. I u ovoj priči sam poručila da knjige nisu samo predmeti na policama, nego poticaj za rast i promjenu u našim srcima, razmišljanjima i spoznajama. Sam naslov „Knjižnica koja raste“ nosi doslovno i simbolično značenje. Znači knjižnica raste kad dobiva i knjige i čitatelje i sadržaje, ali najveći rast je upravo onaj koji se događa u ljudima, odnosno čitateljima. Svako pročitano djelo može proširiti vidike, obogatiti rječnik, probuditi osjećaje, pomoći mladim ljudima, djeci, da razumiju i druge. Budi empatiju i razumijevanje za druge. Ako dijete čita, ne raste samo njegovo znanje, nego i njegova sposobnost za zamišlja, pita, prosuđuje, suosjeća. I poruka priče jeste da knjige rastu s nama i mi rastemo s njima. Knjižnica je velika onoliko koliko je velika naša želja da učimo i otkrivamo. Zato bih voljela da djeca nakon čitanja ove priče osjećaju kako ih svaka knjiga može odvesti korak dalje prema nekom novom svijetu, ali i prema samima sebe. Jer kada djetetu darujemo knjigu, ne darujemo mu samo priču. Darujemo mu mogućnost da jednog dana bude čovjek koji će znati misliti svojom glavom, razumjeti druge i hrabro stvarati vlastiti svijet. Knjižnice rastu od knjiga, ali najviše rastu od djece koja ih čitaju“, poruka je književnice Anite Martinac.
Tibor Oreč: Lutka je moćno pedagoško oružje kojom se djeca igraju i razgovaraju lakše nego s odraslima
U emisiji Kulturni mozaik, koja je bila u znaku knjige za djecu i predstave za najmlađe, ugostili smo Tibora Oreča, ravnatelja Lutkatskog kazališta Mostar, koje je u novu sezonu krenulo s premijerom predstave „Superjež u borbi za nevidljivo“. Svečana premijera održana je 29. listopada na sceni Lutkarskog kazališta Mostar. Ova topla i poučna priča namijenjena je najmlađoj publici, ali i svima onima koji nisu zaboravili važnost istinskih životnih vrijednosti.
Lik Superježa su u mostarskim vrtićima oživjele dvije tete Anita Šagolj i Marijana Bubalo, i tako je sve počelo, ispričao nam je naš gost Tibor Oreč.
„Lutka je jedno moćno pedagoško oružje kojom se djeca igraju i s kojom razgovaraju lakše nego s odraslima. One su upravo tog Superježa uvele u svoj odgojni proces, u svoju vrtićku grupu i taj Superjež je u stvari otkrio svoje moći. On je super heroj, onaj superheroj koji bismo mi svi trebali biti. Da svojim djelima radimo superherojstva, a ta dijela su pozitivna djela, djela za koje ne trebamo puno truda. To su samo jedan osmijeh, topla riječ, zagrljaj, jedno prijateljstvo i na taj način ako samo jednom dnevno uputimo nekome toplu riječ, zagrljaj ili da ga utješimo, mi smo superheroj. Tako je i naš Superjež superheroj u šumi koja ima preneseno značenje, a on je u borbi za nevidljivo, odnosno u borbi protiv ovih današnjih modernih tehnologija, mobitela, tiktokova, 5G mreža i šta nas sve prati“.
„Znam i istina je da nas tehnologija gura naprijed, da bez tehnologije ne bi mogli, ali ono što moramo shvatiti jest da tehnologija i mobiteli ne smiju zavladati nama, nego da se mi njima samo moramo koristiti, koristiti ih odgovorno jer jako su zavladali, puno im vjerujemo. U našoj priči naša krijesnica toliko je vjerovala svom mobitelu, koristila bljeskalicu da je zaboravila na svoje svjetlo, zaboravila je da je krijesnica i svi mi se u ovom nekim tehničkim stvarima u životu malo izgubimo i izgubimo one svoje prave vrijednosti. Zato kažem svi smo mi superheroji, trebamo se jako malo potruditi i svima će nam biti bolje“, poručio je naš gost.
Nova predstava Lutkarskog kazališta Mostar „Superjež u borbi za nevidljivo“ na programu je kazališta petkom u 18 sati i subotom u 11 sati, a prikazivat će se i za vrtićke skupine, kao i za djecu mostarskih osnovnih škola.
Cijelu emisiju poslušajte na našem YouTube kanalu.
Vedrana Vidović
