Povodom 60. obljetnice osnutka Hrvatskog instituta za povijest, gost nam je bio ravnatelj dr. Gordan Ravančić, s kojim smo u prošlotjednoj emisiji “Magistra Vitae”, govorili o povijesti i razvoju instituta, o djelatnosti, projektima, planovima, izdavaštvu itd…
Dr. Gordan Ravančić u Magistra Vitae o povijesti i planovima Hrvatskog instituta za povijest
U drugom dijelu razgovora dotakli smo se i pitanja je li povijest učiteljica života, koliko je istražena hrvatska prošlost, te što označuje pojam povijeni revizionizam kojeg često čujemo u medijima.
“Povijest može biti učiteljica života, samo je stvar u tome što želimo od toga čuti. Hrvatska prošlost je jedna dobra paradigma za različite dodire sa različitim kulturama, u pozitivnom i negativnom smislu. Imamo tu sreću, ili nesreću, kako god sad gledali, da preko tisuću godina živimo na razmeđu svjetova, i to ne treba gledati kao isključivo negativno. Živimo na razmeđu između Istočnih i Zapadnih Crkava, živimo na prostoru gdje se Rimsko Carstvo podijelilo na Istok i Zapad, gdje se kršćanska vjera podijelila u 11. st. i sve se to nekako prelama upravo na ovim prostorima. Živjeli smo u hrvatskom stogodišnjem ratu, ono Antemurale Christianitatis, “predziđe kršćanstva”. Živjeli smo preko stotinu godina u stalnom malom ratu s Osmanskim Carstvom, a to je sa sobom povlačilo čitav niz demografskih mijena, gospodarskih mijena, političkih mijena. Imali smo dodire sa zapadnim svjetovima, zapadnim vladarima, s istočnim vladarima i sve to na neki način odrazilo se na to što mi danas jesmo. Sva ta iskustva mogu se iskoristiti u kreiranju pametnih politika”, objašnjava nam dr. Ravančić koji je, iz perspektive znanstvenika, začuđen jer mjerodavne strukture vrlo često očekuju kratka blic rješenja.
Povjesničar Arnold Toynbee smatra da se kotač povijesti stalno okreće, tj. da ulazimo u nekakve cikluse i da nam se stvari stalno ponavljaju
”Ono povijest je učiteljica života, mi imamo problem, dajte nam recite kako da ga riješimo. Pa ne mogu povjesničari rješavati trenutne političke ili gospodarske ili ostale probleme. Povjesničari mogu dati poučne priče, što će se dogoditi ako napravite ovo, što se može dogodit ako napravite ono. Povjesničar Arnold Toynbee smatra da se kotač povijesti stalno okreće, tj. da ulazimo u nekakve cikluse i da nam se stvari stalno ponavljaju. I ako pogledamo onako s nekakvim odmakom, nepristrano, samo hrvatsku prošlost, a možemo gledati i europsku i svjetsku, uistinu neki obrasci nam se kao vrsti ponavljaju. Znamo ponavljati iste greške, koje možda ne bi trebali ponoviti ako samo pogledamo da u nekom drugačijem kontekstu, prije svega u tehnološkom smislu, su se naši preci suočavali, ako su reagirali na ovaj način pa je to loše završilo, možda bi onda neki drugi način bio dobar. Ne može se očekivati od povjesničara ili povijesti da ona da gotova rješenja. Ona može ponuditi neko znanje o tome što se može dogoditi, tj. što se dogodilo, a na mjerodavnim institucijama i stručnjacima jest da o konkretnoj situaciji onda prosude na temelju tih povijesnih znanja što bi u trenutnom svijetu bilo najbolje”, priča nam Ravančić i za kraj se osvrće na, sve češće pogrešno korišteni, termin – povijesni revizionizam.
“Povijesni revizionizam se najčešće koristi vrlo pejorativno, međutim to se onda miješa s pojmom revizionizam i onda se govori da su pojedini povjesničari revizionisti i to naravno u negativnom pejorativnom smislu. Povijest bez revizionizma gubi svaki smisao, postaje dogma. U trenutku kada je Ferdo Šišić uspostavio kronologiju hrvatskih narodnih vladara, koju i danas učimo u udžbenicima, onda je trebalo prestati pisati o tome. Naravno da to nije tako, jer svaki novi pristup, novi pogled, revisio – ponovno pogledati, nam omogućuje dublje spoznavanje prošlosti, bolju rekonstrukciju prošle stvarnosti, bilo po pitanju metodološkog pristupa ili bilo po pitanju pronalaska nekog novog segmenta. Shodno tome revizionizam je nužan za historiografiju da bi se razvijala, u protivnom ona postaje dogma”, zaključuje dr. Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, a cijeli razgovor s njim poslušajte u emisiji Magistra Vitae na našem YouTube kanalu.
