Komisija Justitia et Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine izdala je u ponedjeljak 11. svibnja 2026. godine izjavu koju prenosimo u cijelosti.
Onemogućavanje legitimnoga predstavljanja jest “etnički aparthejd“
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine
Komisija Justitia et Pax
Potaknuta istupom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine gosp. Denisa Bećirovića na Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, 22. travnja 2026., o legitimnom predstavljanju Hrvata u Predsjedništvu BiH koji je – ako bi se realiziralo da Hrvati mogu birati vlastitog predstavnika – ustvrdio da bi to bio “etnički aparthejd“, te
nadovezujući se na priopćenje Biskupske konferencije BiH, 29. travnja, u svezi s aktualnim društvenim i javnim raspravama, u kojemu biskupi, uz ostalo, zahtijevaju “reformu svih loših zakona, posebice izbornoga“ naglašavajući “potrebu pune i dosljedne zaštite prava hrvatskoga naroda kao konstitutivnoga u Bosni i Hercegovini, uključujući njegovo legitimno predstavljanje i stvarnu jednakopravnost u svim institucijama i na svim razinama vlasti“, Komisija Justitia et Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, daje sljedeću Izjavu.
I z j a v a
Bosna i Hercegovina je Općim okvirnim sporazumom za mir sa svojim aneksima, koji je potpisan 14. prosinca 1995. nakon dugih i teških pregovora u Daytonu, konstatirala da tri potpuno ravnopravna i konstitutivna naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi – zajedno s ostalima, i građani BiH, utvrđuju Ustav BiH.
Ovo je natkrovljujuće načelo Ustava BiH, kojem se entiteti moraju u potpunosti podčiniti prema članku III. (b) Ustava BiH (Odluka Ustavnog suda BiH U-5/98). Ovo načelo treba dosljedno provesti uspostavom institucija BiH kao što je Predsjedništvo BiH, gdje je u članku V. Ustava propisano da se “Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka, jednog Hrvata, koji je svaki izabran izravno s teritorija Federacije BiH, i jednog Srbina izravno izabranog s teritorija Republike Srpske“.
Odredbom iz članka V. 2. (d) utvrđuje se da, kada je je riječ o davanju izjave o neslaganju s drugom dvojicom članova, tu izjavu daje hrvatski član, što neprijeporno ukazuje na zaključak da on treba imati legitimnost kod svoga izbora od strane hrvatskog naroda – ne sama činjenica da je pripadnik hrvatskog naroda u BiH.
Duh Daytonskog sporazuma je da svaki od ova tri člana Predsjedništva ima legitimitet naroda iz kojeg dolazi kako je to utvrdio i Ustavni sud u svojoj odluci U-23/14 konstatacijom: “Legitimno predstavljanje nije politička fraza, nego opće načelo demokracije u BiH“ (t. 47). Na pokušaj njegova relativiziranja nedavno je jasno odgovorio i Europski sud za ljudska prava odbacivši zahtjev Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine (actio popularis, obmana i politički ciljevi – Odluka Kovačević vs. BiH).
Skrećemo pozornost da je upravo Europski sud za ljudska prava u konačnoj odluci S. Kovačević protiv BiH, kao i u odbijajućoj odluci u predmetu Z. Begić protiv BiH, jasno naveo da “jedan čovjek jedan glas“ nije pravo koje se jamči Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Stoga je zabrinjavajuće uporno pozivanje na načela građanske države, a o tim načelima dao je jasne odgovore i sam Europski sud za ljudska prava.
Venecijanska komisija također je ukazala da je BiH specifičnog uređenja i da ima svoje opravdanje etnički princip ustroja vlasti u pojedinim institucijama.
Tako se u Mišljenju Venecijanske komisije, koje je dano u predmetu U-23/14 Ustavnog suda BiH, elaborirajući ustroj Doma naroda, konstatira: “U slučaju Doma naroda osnovna svrha je da se osigura ispravna zastupljenost konstitutivnih naroda…“ (t. 24), te (u t. 25) u odnosu na izbor izaslanika u Dom naroda konstatira da “…njegova primarna svrha nije da predstavlja kantone nego konstitutivne narode i ostale, te da ostvaruje drugu vrstu ravnopravnosti, tj. ‘kolektivnu ravnopravnost’ tri konstitutivna naroda…“
Ovi standardi Ustavnog suda BiH, Venecijanske komisije i Europskog suda za ljudska prava trebaju se primijeniti i na izbor članova Predsjedništva BiH.
Pitanje, o kojem je riječ, ne odnosi se na suprotstavljenost demokratskih načela “etničke separacije“, nego na osjetljivu ravnotežu inherentnu daytonskom ustavnom poretku, suprotstavljenost dvaju načela jednakog ranga: s jedne strane jednakosti građana, a s druge strane jednakosti triju konstitutivnih naroda. U tom smislu “legitimno predstavljanje“ izraz je ustavne logike ravnoteže i uzajamne nedominacije među konstitutivnim narodima.
Kvalificirati zahtjev koji se odnosi na učinkovito predstavljanje jednog konstitutivnog naroda kao “etnički aparthejd“ znači osporavanje ustavne ravnoteže i kolektivne jednakosti tri konstitutivna naroda ugrađene u daytonski ustavni sporazum.
Stoga se s pravom može reći da je izjava gosp. Bećirovića „etnički aparthejd“. Naime, ako se jednom narodu onemogući birati svoje legitimne predstavnike koji bi štitili interese tog naroda, a to isto se omogući za druga dva naroda, onda je to “etnički aparthejd“.
Zaključno, Komisija Justitia et Pax snažno upozorava da se Bosna i Hercegovina ne može graditi na političkom preglasavanju, ustavnom relativiziranju konstitutivnosti naroda niti na pokušajima da se legitimna prava jednoga naroda proglase prijetnjom demokraciji. Daytonski mirovni sporazum nije uspostavio državu dominacije brojnijih nad malobrojnijima, nego zajednicu triju ravnopravnih i konstitutivnih naroda, te svih njezinih građana. Zato je neprihvatljivo i duboko zabrinjavajuće zahtjev za legitimnim političkim predstavljanjem Hrvata proglašavati “etničkim aparthejdom“, jer stvarni oblik političke diskriminacije nastaje onda kada jednom konstitutivnom narodu drugi biraju njegove predstavnike i time mu uskraćuju pravo na stvarnu političku jednakopravnost.
Stoga pozivamo domaće političke predstavnike i međunarodnu zajednicu da odmah pristupe reformi izbornoga sustava, utemeljenoj na odlukama Ustavnog suda BiH, standardima Europskog suda za ljudska prava i načelima Venecijanske komisije. Samo Bosna i Hercegovina, u kojoj će svaki konstitutivni narod moći birati svoje legitimne predstavnike a svaki građanin uživati jednako dostojanstvo i prava, može biti istinski demokratska, stabilna i europska država. Ignoriranje tih načela vodi daljnjem produbljivanju nepovjerenja, političkih kriza i institucionalne nestabilnosti, dok njihovo poštivanje otvara put trajnom miru, međusobnom uvažavanju i pravednom društvenom poretku.
Komisja Justitia et pax
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
