Velikan umjetnosti i akademski kipar Kuzma Kovačić je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne rekao kako umjetnost nužno svjedoči za istinu te da je spomenik u obliku stupa simbol umjetnosti kako u antičkoj tako i u kršćanskoj. „U antičkoj umjetnosti su bili stupovi na kojima su se bilježile pobjede i djela junaka i vladara, a u kršćanstvu stup je dobio simbol mučeništva. Zato smo i izabrali taj simbol kao temeljni oblik.“
Kovačić je autor spomenika „Zora slobode“ koji je svečano jučer otvoren u vojarni “Stanislav Baja Kraljević” u okviru 32. obljetnice akcije „Lipanjske zore“, a nadbiskup Tomo Vukšić predvodio je Misno slavlje i blagoslovio spomenik.
Kuzma Kovačić je istaknuo kako se na brončanom dijelu skulpture „Zora slobode“ nalazi 39 imena i prezimena te četiri lika. „Sva imena smo dogovarali s ratnim zapovjednicima i generalom Stankom Soptom, a oni u svojoj žrtvi predstavljaju sve suborce.“
Objasnio je kako se spomenik sastoji od kamenog stupa, brončanog dijela, kao viteškog oklopa čija baza kao pokrov upućuje na kristovsku žrtvu, koji izrasta kroz spiralu u plamen ljubavi. Kazao je kako je na vrhu kapital oblikovan od lišća lovora, hrasta, akantusa i lišća duhana da bi uputilo na značenje jednog domovinskog i zavičajnog gnijezda. „Na samom vrhu stupa je oblik nalik štitu, a zbog toga što je pozlaćena bronca ima jaki svjetlosni učinak i pretvara se u svjetlost, a ona je istina i upućuje na svetost Duha Svetoga i na Boga samoga.“
Kovačić je istaknuo kako su na štitu tihi, ali prisutni simboli križa i hrvatskoga grba. „Na nebu su visoko podignuti gdje stanuje Bog, odnosno ljubav u istini. Ta istina je zora hrvatske slobode. Kada se oslobodila i obranila Hercegovina akcijom Lipanjske zore obranila se i Hrvatska.“
Istaknuo je kako je Europa, njene kulture i povijest, rođena iz kršćanstva. „Kada je katedrala Notre Dame u Parizu bila u plamenu čak su plakali i nevjernici nesvjesni da im je više žao crkve nego umjetnosti kao takve“, kazao je Kovačić i dodao kako Europa bez kršćanskog korijena i bez Boga nema budućnosti.
Upitan od kuda poveznica između njega i Hercegovine kazao je kako voli za sebe reći da je otočki Hercegovac. „Suradnja na ovim prostorima je počela nakon rata. U Hercegovini je postojala potreba da se umjetnošću posvjedoči i pozvali su me na suradnju.“
Neki od spomenika koje je radio su Spomenik hrvatskoj slobodi u Čapljini, Gojku Šušku u Širokom Brijegu, Diva Grabovčeva, Posljednja večera u Rami, Ivanu Pavlu II, Franji Tuđmanu, Draženu Petroviću… Više o svemu u videu emisije Kompas.
