Na početku nove sezone donosimo jednu temu iz naše prošlosti, a gost emisije “Magistra Vitae”, magistar povijest i geografije Slavko Zovko, govorio je o epidemijama kuge u Bosni za vrijeme osmanske vlasti, u vremenu od 17. do 19. stoljeća.
Kuge su se pojavljivale dosta često u 17. st. jer se narod hranio pretežito istim namirnicama, i to oskudno, pa su imali slabiji imunitet. Zbog toga je u 17. st. svako 10 do 15 godina, dolazilo do pojave kuge. Što se tiče 18. st., možemo izdvojiti dvije kuge, koje su usmrtile najviše stanovništva, prva od 1765. do 1768. i druga 1782. do 1785., a u 19. st. osmansku Bosnu kuga je pogodila odmah na početku, od 1813. do 1818. godine.
Slavko Zovko kazao je kako najviše podataka o kugi, možemo čitati u franjevačkim ljetopisima.
”Opisi su dosta apokaliptični, spominju suše, velike padaline, potresi, pomračenje sunca itd… Često se uz kugu spominje i glad. U tim vremenima, ljudi nisu oboljenje pripisivali načinu života, bakterijama, nehigijeni, nego su mislili da se radi o Božjoj kazni, i lijek su tražili kod vjerskih autoriteta, kršćani kod svojih svećenika, a muslimani kod hodža, a često se išlo i kod vračeva. Posjet liječniku je bila zadnja opcija, a načini liječenja su bili konzumacija zmijskog otrova ili mazanje, koristila se smola, razni začini i puštanje krvi, što je stara tehnika liječenja”, kazao je Zovko.
Kroz 17., 18. i 19. st. ljudi se više-manje isto ponašali, kada bi se pojavila kuga. Imamo zapise, da su ljudi dosta postili, molili, zavjetovali se za pomoć. Bilo je slučajeva kada bi kršćani i muslimani organizirali zajedničku procesiju. Imamo jedan slučaj iz 1765., kada su tijekom jedne procesije palili vatru kako bi otjerali kugu, izazvali su požar, pa je gotovo izgorio kreševski samostan. Dosta su se utjecali sv. Roku, koji je bio zaštitnik od kuge. Vjerovali su da se kuga širili zrakom, koji je bio zagađen, objašnjava Zovko i dodaje kako su ljudi često bježali od zaraženih kada bi se pojavila kuga u njihovom okruženju.
”Bježali bi u pećine, spilje, na planine, brda, u osamu, kako ne bi bili u doticaju sa ostalim stanovništvom koje je potencijalno zaraženo. Međutim tu bi se javio drugi problem, ljudi bi umirali od gladi. Nisu se mogli prehranit, žetve bi propadale, smanjivao bi se broj sjemena za sljedeću godinu, kuga je rezultirala ne samo glađu te godine, nego i sljedeće ili čak dvije godine”, kazao Slavko Zovko, a cijelu emisiju možete poslušati na našem YouTube kanalu.
Idućega četvrtka s istim gostom govorit ćemo o utjecaju kuge na demografiju i gospodarstvo.
Andrija Šego
