Dosta pojedinaca i institucija, koji na svom zemljištu imaju neka kulturna dobra, javljaju se kako bi ih zaštitili i istražili. I to znači da smo na dobrom putu…
U emisiji Sitan kamen do kamena razgovarali smo s Majom Soldo, arheologinjom iz Širokog Brijega, doktorandicom Sveučilišta u Zadru i dugogodišnjom djelatnicom na zaštiti kulturno-povijesne baštine Hercegovine.
Maja Soldo magistrica je arheologije iz Širokog Brijega, specijalizirana za kulturno-povijesnu baštinu zapadne Hercegovine, osobito srednjovjekovne nekropole stećaka i arheološke lokalitete na području Širokog Brijega i Posušja. Trenutačno obnaša dužnost ravnateljice Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke. Kroz svoj stručni i terenski rad Maja Soldo svjedoči koliko su materijalna i nematerijalna baština međusobno povezane i kako jedna bez druge ne mogu opstati.
Polazeći od arheoloških lokaliteta, stećaka, starih graditeljskih cjelina i tradicijskih predmeta, emisija otvara pitanje kako je upravo materijalna baština oblikovala običaje, usmenu predaju, način života, okupljanja i identitet lokalne zajednice.
”Materijalna i nematerijalna kulturna baština su povezane. Radi se o jednom organizmu koji opstaje međusobnim prožimanjem utkanih vrijednosti, sjećanja kao i materijalnih tragova čovjekova djelovanja”, kazala je Maja Soldo, pojašnjavajući kako su neki tragovi arhitekturi otkriveni zahvaljujući nazivima lokacija koje je narod godinama prenosio s koljena na koljeno iako je arhitektura odavno pod zemljom.
U emisiji je kazala i kako danas gubimo nestankom starih kuća, predmeta i tradicijskih prostora jako puno gubimo nematerijalnu baštinu te kako je dobro da se stari objekti obnavljaju, ali da treba koristiti pravi način obrade i metodu zidanja kako ne bi gubio svoj autentični duh, što je već oštećenje kulturne baštine, a ne zaštita, obnova i promoviranje.
Baština i kulturni turizam predstavljaju izniman potencijal za razvoj neke regije
”U BiH je jako kompleksna situacija kada je zakonodavni okvir o zaštiti kulturne baštine u pitanju”, kazala je Maja Soldo, ističući kako ne bismo imali ni ovo što sada imamo da nema franjevaca koji su sačuvali dio ove baštine i sačuvali u zbirkama u svojim muzejima, a zbog klimatskih promjena dolazi i do slabljenja arhitekture koju treba obnoviti, ističući stećke koji već postupno nestaju, ali je ipak optmistična.
”Dosta pojedinaca i institucija, koji na svom zemljištu imaju neka kulturna dobra, javljaju se kako bi ih zaštitili i istražili. I to znači da smo na dobrom putu, da smo stvorili odnos povjerenja i poštovanja…”, kazala je Maja Soldo o očuvanju materijalne baštine.
Kroz primjere projekata koje je provodila – od arheoloških istraživanja i dokumentiranja kulturnih lokaliteta do rada s djecom i uključivanja lokalne zajednice u očuvanje tradicije – gošća govori koliko je važno razvijati svijest o baštini od najranije dobi, ističući projekt koji je ostavio najviše traga u njezinom srcu, a to je projekt čiji je cilj bio promicanje održivog gospodarskog razvoja, socijalnih uključenosti i inovacija kroz unaprjeđenje kulturne baštine.
U BiH je jako kompleksna situacija kada je zakonodavni okvir o zaštiti kulturne baštine u pitanju
”Cilj projekta je izraditi registar kulturno-povijesne baštine svih kulturnih dobara Županije Zapadnohercegovačke, tu si i dani kulturnog turizma, odradili smo biciklističke ture Putevima stećaka, Gastrofestival na Blidinju koji je privukao nekoliko tisuća posjetitelja. Planirano je postaviti multitouch stol za planinarski dom, postavljenje signalizacije. Čišćenje arheoloških lokaliteta od vegetacije, izrada vodiča kroz kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu Županije Zapadnohercegovačke, napravili smo edukativne radionice za turističke vodiče, zatim brojni sadržaji za djecu, istraživanje nekropola stećaka…”, nabraja Maja Soldo, ističući kako se svugdje susrela s entuzijazmom što joj daje veliki poticaj u njezinom radu.
Naglašava važnost suradnje s lokalnom zajednicom u očuvanju baštine, ističući djecu i mlade koji su najveći zalog za očuvanje baštine i s kojima se radi kroz razne radionice.
”Baština i kulturni turizam predstavljaju izniman potencijal za razvoj neke regije, ako izrada suvenira, kreiranje ciklostaza kroz znamenitosti, muzeji na otvorenom, digitalne baze podataka, obnova graditeljske baštine poput mlinica… Ideja i rješenja je beskonačno mnogo, a temelj za sve to je ipak ljubav i poštovanje prema baštini”, kazala je o spoju suvremenog načina života i očuvanju tradicijske kulture, izdvajajući vjeru koja je opstala unatoč svemu, kao najvrijednije što se očuvalo u hercegovačkoj baštini.
Maja Soldo sudjelovala je i vodila brojna arheološka istraživanja i zaštitne projekte, među kojima se ističu istraživanja lokaliteta Varda u Knešpolju te srednjovjekovnih nekropola stećaka u Hercegovini. Autorica je i više stručnih i znanstvenih radova iz područja arheologije i kulturne baštine, kao i suautorica knjige „Kulturno-povijesna baština sela Knešpolja kraj Širokog Brijega“.
U svom radu aktivno promiče zaštitu, očuvanje i popularizaciju kulturne baštine kroz predavanja, terenski rad i suradnju s lokalnim zajednicama te sudjeluje u projektima očuvanja nematerijalne kulturne baštine Hercegovine.
Cijelu emisiju Sitan kamen do kamena poslušajte na našem YouTube kanalu.
Vedran Vidović
