11.3 C
Međugorje
02.12.2121.

Slavko Zovko u Magistra Vitae: Smrtnost od kuge bila je 50 posto

Prošloga tjedna u emisiji “Magistra vitae” započeli smo govoriti o epidemijama kuge u Bosni za vrijeme osmanske vlasti, u razdoblju od 17. do 19. st. Doznali smo koliko su često i zbog kojih razloga, izbijale epidemije kuge, kako je stanovništvo gledalo na pojavu kuge, kako se ponašalo i koje su se mjere koristile za liječenje oboljelih.

‘Magistra Vitae’ na početku nove sezone o kugi u Bosni od 17. do 19. stoljeća

U ovotjednoj emisiji, s našim gostom mag. hist. et geogr. Slavkom Zovkom, doznali smo o utjecaju kuge na demografiju i gospodarstvo.

“Usporedno s današnjim korona virusom. Kuga je bila puno opakija bolest. Bilo je različitih stopa smrtnosti, negdje je bilo 20, 30, negdje i preko i 70 posto, ali prosjek je oko 50 posto smrtnosti, znači veliki postotak smrtnosti. Kuga se odrazila na natalitet, na stopu sklopljenih brakova. Ljudi se u vremenu pandemije nisu odlučivali na sklapanje brakova, nastojali su to odgoditi, nešto slično što se i danas događa”, kazao je Zovko.

Zanimljiv fenomen koji se dogodio i 2020. godine (porast broja rođene djece u općini Čitluk i RH), pojavljivao se i nakon epidemija kuge u Bosni za vrijeme osmanske vlasti.

“Nakon kuge, došlo bi do demografskog oporavka. Međutim u vremenima kuge, zaista je dolazilo do smanjenja nataliteta, povećanje mortaliteta. Imamo podatak, kada je izbila epidemija kuge 1813. bilo je 107.000 katolika, a na kraju te kuge 1818. godine, 57.000 katolika. Znači polovica katoličkog  stanovništva je tada nastradalo, a isto je i kod ostalih religijskih zajednica” kazao je Zovko.

Posljednjih nekoliko mjeseci i sami smo svjedoci kako je došlo do poskupljenja nekih osnovnih životnih namirnica. Baš kao i danas, to se događalo i u prošlosti:

“Još jedna paralela s današnjom situacijom. Došlo je do poskupljenja živežnih namirnica, posebice pšenice, kukuruza, ječma i sl. Osim toga došlo je do porasta cijena zanatskih radova, odnosno nadnica za majstore. Moramo imati na umu da je tadašnjim majstorima, tesarima, zidarima i sl., bilo potrebno jedno vrijeme da se obuče, da postanu majstori. Ta kuga je pogađala i njih, i ako imate određen broj zidara na jednome području i ako njih nastrada 50 posto, trgovina je omjer ponude i potražnje, ako ih nema dovoljno, znači da cijena njihovih usluga raste, a da biste dobili novog majstora, potrebno je neko vrijeme”, kazao je Zovko o utjecaju pandemija kuge na gospodarstvo.

Cijene su rasle čak 50 posto, a jedan od razloga je i bijeg ljudi od potencijalne zaraze.

“Ljudi su bježali u osamu, visoka reljefna područja. Samim tim, polja su ostala prazna, bilo je nedovoljno hrane za sve i samim tim cijena hrane je išla gore. Trgovina je bila u padu u to vrijeme, jer se pazilo da se preko trgovaca ne bi širila zaraza. Manje trgovaca je dolazilo u Bosnu prodavati, ali i kupovati robu” što je ostavljalo posljedice na gospodarstvo kazao je mag. povijesti i geografije Slavko Zovko.

Cijelu emisiju “Magistra vitae” poslušajte na našem YouTube kanalu.

Andrija Šego

povezano

Youtube kanal

Instagram

Kolumne