O odnosu pape emeritusa Benedikta XVI., koji je danas umro u 95. godini života, i Međugorja u programu Radiopostaje Mir Međugorje danas je govorio nekadašnji međugorski župnik i nekadašnji provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Tomislav Pervan, poznavatelj djela Benedikta XVI., koji je kazao kako ni ”Međugorja ne bi bilo ovakvog danas da njega nije bilo”.
”Pokojni Papa, za kojeg vjerujem da je već u nebu sa svetima, bio je čovjek molitve, čovjek predan Bogu, želio je susret s Isusom o kojem je napisao divne stvari”, kazao je u uvodu fra Tomislav Pervan, koji je na hrvatski jezik preveo mnogo tih divnih stvari koje je napisao Joseph Ratzinger, odnosno Benedikt XVI.
”On je obavio intervju s talijanskim novinarem 1985. godine kada je kao prefekt Kongregacije za nauk vjere rekao kako se Međugorje ne smije odbaciti, kako Međugorje treba proučavati, kako je Međugorje izraz i Marijine potrebe da pomogne Crkvi, ali i izraz vjerničkog puka koji štuje Mariju. Znao je što je pučka pobožnost i odanost puka Mariji. Tada je rekao u tom intervjuu kako je pučka pobožnost bitna za osjećaj vjere, jer je osjetilo vjere u puku. Puk zna što hoće i što moli”, kazao je fra Tomislav koji se osvrnuo i na prvu komisiju koju je osnovao biskup Žanić.
”On je tu komisiju moderirao i 1986. godine u Rim odnio rezultate te komisije prefektu Kongregacije za nauk vjere kardinalu Ratzingeru. On je to uzeo, vjerojatno prostudirao i biskupa Žanića poslao natrag u Mostar, ali nije uvažio ono što je biskup Žanić htio postići s Međugorjem, ali je ovaj bio dovoljno pametan pa je stvar prebacio na kardinala Kuharića, odnosno Biskupsku konferenciju Jugoslavije. Nije uzeo kao važeće mišljenje komisije iz Mostara, a blagopokojni kardinal Kuharić osnovao je novu komisiju. Radili su četiri godine, dolazili su i Međugorje, tada sam bio župnik. Ta komisija je 1991. u Zadru objavila svoju izjavu u kojoj je se kaže da se za sada ne može utvrditi da su ukazanja nadnaravna, ali da treba skrbiti za hodočasnike. Počinje rat, u Mostaru dolazi do smjene biskupa, gdje umjesto Žanića iz Rima dolazi Ratko Perić, koji je odmah stao na stajalište da su neautentična. Nije se pridržavao ni savjeta iz Zadarske izjave da se brine za pastoral u Međugorju nego je svim silama to omalovažavao”, kazao je fra Tomislav Pervan koji je uvjeren kako je Zadarska izjava došla i u Rim, čak i Papi i Kongregaciji za nauk vjere, ali ”ta izjava nikada službeno nije objavljena u Vatikanu”.
”Dvadeset godina kasnije Benedikt XVI. daje nalog kardinalu Camillu Ruiniju da osnuje novu međunarodnu komisiju o Međugorju. Komisija je radila četiri godine, a izvješće je podnijela kardinalu Mülleru, vrsnom teologu, ali on nije bio sklon Međugorju pa je izvješće želio staviti u ladicu, ali je netko to izvješće, iako je ono tajno, dostavio novinaru, koji ga objavio kao knjigu izvješća pa je Papa uzeo izvješće sebi, a potom i smijenio kardinala Mülleru s mjesta prefekta Kongregacije za nauk vjere, a Papa potom imenuje nadbiskupa Henryka Hosera imenuje svojim delegatom, a onda i apostolskim vizitarorom da se brine za pastoral u Međugorju. Nakon pokojnog Hosera dolazi nadbiskup Cavalli, čije su izjave jako pozitivne o Međugorju. Ruini je vidio učinke Međugorje i u Rimu. Vidio je hodočasnike koji su dolazili iz Međugorja u Rim, vidio je plodove njegova života pa je sa svojom komisijom radio temeljito i ozbiljno što pokazuju i zaključci te komisije koji su došli nakon što je Ratzinger podnio ostavku u veljači 2013. godine”, kazao je fra Tomislav Pervan, uvjeren kako će Benedikt XVI. biti proglašen crkvenim naučiteljem.
”Da bi netko bio naučiteljem Crkve, treba prije biti proglašen i svetim, ali vjerujem da će se nakon nekog vremena sve to dogoditi. Sigurno će biti crkveni naučitelj. On je apsolutno genije”, kazao je fra Tomislav Pervan u papi Benediktu XVI.
Govoreći o toj njegovoj genijalnosti izdvojio je primjer kada je odstupio sa službe, a svoju ostavku pred konzistorijem kardinala čitao na latinskom jeziku, na što je netko kasnije ustvrdio da su samo dva ili tri kardinala shvatila što govori, jer ostali nisu znali latinski jezik, koji je u temeljima kulture Europe.
”Trebamo se vratiti korijenima Europe i upravo je to stalno naglašavao Benedikt XVI. Kada čovjek čita njegove spise, radove, homilije… One su do te mjere izbrušene da su to biseri. Upravo kao kod Augustina, koji mu je bio uzor. I sam je rekao kako bi, kada bi morao bježati iz Rima, uzeo samo Bibliju i Augustinove Ispovijesti”, kazao je fra Tomislav Pervan, a na pri kraju razgovora se dotaknuo u biografije Benedikta XVI., koji nas je napustio posljednjeg dana 2022. godine, a čiji pogreb će biti u četvrtak 5. siječnja 2023. godine.
”Rođen je na Veliku subotu, što je znakovit dan u Katoličkoj crkvi, taj dan je i kršten. To je njega donekle i obilježilo kao osobu, ta Velika subotu, Veliki petak i uskrsnuće. Bio je silno zahvaćen Gospodinom Isusom, kao dječak Isusu piše pismo da bi kao dar želio pučki misal za obične vjernike, koji nisu znali latinski jezik te da bi volio biti svećenik. Imao je i svojih kriza, kada mu je kao doktorandu odbačena teza, ali je kasnije ipak postao profesor u Bonnu, gdje ga je kao teološku zvijezdu prepoznao kardinal Frings. Napisao je jedno promišljanje uoči Sabora, a to je došlo i u ruke pape Ivana XIII. Pročitao je to divio se tim mislima i rekao: ‘Pa to je ono što ja hoću kao papa’. Postao je savjetnik kardinala Fringsa, a s 35 godina bio je stručnjak za teološka pitanja, a svojim promišljanjima, teologijom i jasnim zaključcima dao je do znanja kojim putem Crkva mora ići u budućnost. Jasno je vidio da to više nije ona masovna Crkva nego Crkva malih skupina do kraja opredijeljenih za Isusa Krista”, kazao je fra Tomislav Pervan, a cijeli razgovor s njim dostupan je u audiozapisu.
