Tisuće hodočasnika iz Rame, Posušja, Širokog Brijega, Jablanice, Livna, kao i brojnih krajeva Bosne, Hercegovine i Hrvatske okupile su se na Kedžari kako bi obilježile Divin dan, prisjećajući se mučeničke smrti Dive Grabovčeve, djevojke čije ime simbolizira postojanost u vjeri i obrani vlastite časti.
Tradicionalni Divin pozdrav pred početak svete mise, koju je u koncelebraciji desetak svećenika predslavio fra Mario Knezović, gvardijan Samostana svetih Petra i Pavla u Mostaru, uputila je mlada djevojka iz Ramskog kraja Diva Marija Barišić.
Ona je ispričala priču o Divi Grabovčevoj, djevojci iz Ramskog kraja koja je prije tri stoljeća, u doba turske okupacije BiH, radije žrtvovala svoj mladi život nego izdala svoju katoličku vjeru i djevojačku čast.
Pozdrav mnoštvu okupljenih vjernika na Kedžari, kao i kolegama svećenicima te predslavitelju misnog slavlja fra Mariju Knezoviću uputio je župnik župe sv. Ilije Proroka iz Doljana fra Marko Cvitković. Liturgijsko pjevanje tijekom mise predvodile su članice etno skupina „Čuvarice“ iz Rame.
U svojoj propovijedi fra Mario Knezović govorio je o čistoći braka, o čuvanju savjesti i nevinost, vrijednosti koje se, kako je rekao, samo jednom u životu gube.
”Najvažnije u životu je reći „ne“. To je učinila Diva koj je “ne” rekla nevjeri, a “da” je rekla svojoj savjesti i svojoj vjeri”, istaknuo je fra Mario koji je još govorio i o potrebi rađanja, o poštivanju majki, o zaštiti obitelji te poštivanju svoje vjere i svog naroda.
Ukazao je također ukazao i na potrebu molitve i (o)čuvanju vjerskih i nacionalnih vrijednosti te ljubavi prema domovini.
”A tu domovinu smo stvarali s obje strane granice s krunicom, a onda je neki sada pokušavaju graditi bez krunice. Ne ide to narode moj”, naglasio je fra Mario Knezović, koji je govoreći o pokušajima obespravljivanja hrvatskog narod u BiH, kazao kako „neki koji danas ne nose ime ni po Tvrtku, ni po Stjepanu, ni po Katarini… koji su se odrekli tih imena svojih kraljeva i vladara, kako Bosne, tako i Hercegovine, a koji su prihvatili silu i zulum nad svojim identitetom, svojom vjerom i svojim korijenima, nama Hrvatima žele reći kako smo mi, tvoji Dive, ovdje podstanari.
”Mi znamo Dive, ti znaš Dive, tvoj grob stoljećima svjedoči kako je ovdje bilo svega kršćanskoga prije dolaska raznih Tahir-begova, koji za slast i zemaljsku čast ostaviše imena bosanskih kraljeva i hercegovačkih vladara te prihvatiše razne begove s mirisima koji nama ne mirišu. Neka svi znaju, to poručujemo ovdje s Kedžare i od Dive, da je Bosna i Hercegovina prije svega onih koji su roda Dive Grabovčeve. Onih koji po ujacima i fratrima zapisaše sve bitno o ovoj zemlji u kamenu, u knjigama, u spomenicima, u muzejima, u znanosti, u medicini, u školstvu i drugdje”, istaknuo je fra Mario dodajući: ”I neka bude svima jasno. Znamo mi dobro koji nama ljiljani mirišu. Nama jedino mirišu ljiljani sv. Ante, onog svetog Ante koji s ljiljanima drži Isusa Krista u naručju.”
Obraćajući se potom hrvatskoj heroini Divi Grabovčevoj fra Mario je svoju propovijed, prenosi portal Fenix-magazin zaključio riječima: ”Draga Dive, hvala ti. Ti si izabrala domovinu nebesku. Mi znamo da ovdje na zemlji ništa nije savršeno. Mi znamo što je klicao naš Ivan Mažuranić još 1848. godine: ‘Krst časni i sloboda zlatna.’ Zato ovdje stojimo, molimo, zavjetujemo se, jer znamo da je sve u Božjim rukama i kličemo sa svetim Tomom, kojeg neki dan proslavismo Dive: Moj Bog i sve moje!”
Brojni hodočasnici iskoristili su prigodu za svetu ispovijed, a ovogodišnji program proslave Divina dana započeo u subotu sv. misom uočnicom koju je kod Divina groba predslavio nekadašnji župnik u Doljanima, a danas gvardijan Franjevačkog samostana Rama – Šćit fra Stjepan Pavličević, koji je u svojoj homiliji govorio o Divi Grabovčevoj te znanstvenim istraživanjima Ćire Truhelke koji potvrđuju autentičnost ovog groba na koji vjernici stoljećima hodočaste i na kojem su zabilježena i čudesna ozdravljenja.
Mnogi hodočasnici nakon mise su kupili knjigu Ćire Truhelke ‘Djevojački grob’ kao i repliku kipa Dive Grabovčeve na Kedžari, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.
Foto: www.rama-prozor.info
