Biskupska sinoda je crkveno savjetodavno tijelo koje se od 1965. redovno održava svake tri godine, na način da se okupe biskupi iz različitih dijelova svijeta i zajedno promišljaju o nekoj temi koja je važna za Crkvu i društvo. Biskupi su predstavnici svojih crkvenih zajednica i na Sinodi su njihov glas.
Prema odluci pape Franje, ovoj sinodi prije samog zasjedanja biskupa prethodi sinodalni hod i vrijeme slušanja od dvije godine. Prvi dio tog hoda održavava se u biskupijama i župama, gdje će se poticati, razvijati i njegovati procese suodgovornosti svih članova Crkve.
U pastirskoj brizi za sve članove Crkve, papa Franjo je uputio poziv cijeloj Crkvi da se uključi u sinodalni hod koji je u svim mjesnim Crkvama započeo u nedjelju 17. listopada prošle godine kao povlašteno vrijeme slušanja, razlučivanja, proučavanja, razmišljanja i molitve, a sinodalni hod će imati svoj vrhunac u Biskupskoj sinodi 2023. godine s temom: „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.
U Mostarskoj-duvanjskoj biskupiji u tijeku je savjetovanje na razini župa, a svi zainteresirani mogu ispuniti upitnik, koji dostupan u župnim uredima kao i web stranici Mostarsko-duvanjske biskupije, a možete ga preuzeti i OVDJE.
Nastavak na Drugi vatikanski sabor
Predavanje za redovnike i redovnice pod nazivom „Redovništvo u Sinodi“ održano je u Dubrovniku, a predavač je bio gvardijan franjevačkog samostana sv. Jeronima u Slanome fra Stipan Klarić.
On je pojasnio da je ova sinoda posebna po tome jer je ona Sinoda o sinodalnosti, a to je ono što je neobično i zanimljivo. Zapravo je to logični nastavak na Drugi vatikanski sabor čija se 60. obljetnica slavi 11. listopada. Drugi vatikanski sabor dao je jedno novo lice Crkvi, jedno suvremeno lice želeći je pripremiti za Crkvu ne samo 21. stoljeća nego i za Crkvu trećeg milenija.
O prihvaćenosti sabora moglo bi se govoriti u tri razdoblja. Prvo vrijeme je bilo vrijeme velikog entuzijazma. Međutim, kada je došlo do provođenja u praksi pojavile su se poteškoće, a treće je vrijeme slijeganja emocija i zauzimanje dva već okamenjena stava: jednih koji su smatrali da je Sabor tražio previše te naštetio Crkvi i drugih koji kažu da je Sabor učinio onu pravu stvar.
Fra Stipan Klarić je nadalje podsjetio kako je Papa još 1965. godine ustanovio institut Biskupske sinode. Ona je skup predstavnika katoličkog episkopata čija je zadaća pomagati savjetima Papi u upravljanju Crkvom.
Sinoda i sinodalnost
Riječi sinoda i sinodalnost dolaze od grčkih riječi „syn“ i „hodos“, hrvatski „zajedno hoditi“.
‘Sinodalnost’ označava poseban stil koji karakterizira život i poslanje Crkve, njezinu narav kao Božjega naroda koji zajedno hodi i koji se okuplja, pozvan od Gospodina Isusa u snazi Duha Svetoga da naviješta evanđelje. Sinodalna Crkva je Crkva koja živi zajedništvo, promiče osluškivanje i sudjelovanje svih vjernika, kako bi potpunije živjela svoje poslanje naviještanja evanđelja.
Riječ „sinoda“ odnosi se na crkvene skupove na različitim razinama: biskupijskoj, pokrajinskoj, regionalnoj ili općoj. Poslije II. vatikanskog sabora papa Pavao VI. utemeljio je biskupsku sinodu, crkveno tijelo koje čine prvenstveno biskupi iz cijeloga svijeta.
Njezina svrha je plodnije vršenje službe kolegijalnosti biskupâ iz cijeloga svijeta s papom, što rezultira većom uključenošću biskupija iz svih zemalja gdje katolici žive. Važno je naglasiti da su sinode po sebi savjetodavnog karaktera; sveti Otac odlučuje hoće li prihvatiti određene prijedloge ili neće.
Biskupska sinoda o sinodalnosti Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje specifična je po tome što teži zahvatiti Crkvu na svim njezinim razinama, počevši od one župne, pa biskupijske, zatim regionalne te na koncu opće razine. Dok su na dosadašnjim sinodama glavni protagonisti bili biskupi, u ovu sinodu uključene su sve razine Crkve, zapravo svi vjernici. Štoviše, želi se doći i do kršćana koji ne pripadaju Katoličkoj Crkvi, kao i čuti glas onih koji ne vjeruju. Sinoda o sinodalnosti tako želi biti življeno iskustvo zajedničkog hoda, slušanja i učenja jedniH od drugih, prvenstveno u zajedničkom osluškivanju Duha Svetoga, koji vodi Crkvu.
Sinoda o sinodalnosti traje od 2021. do 2023. g. Njena prva faza odvija se u biskupijama. Rezultati prve faze prosljeđuju se biskupskim konferencijama (u našem slučaju BK BiH), koja iste prosljeđuje Vatikanu. U listopadu 2023. biskupi sabrani iz cijeloga svijeta raspravljat će o sinodalnosti u Crkvi na temelju rezultata iz biskupijâ iz cijele Crkve.
Više o sinodi o sinodalnosti možete pronaći na stranici www.biskupija-mostar.ba.
