Raznolikost običaja proslave Božića govori o kulturnom bogatstvu hrvatskog naroda

Božić je bez sumnje najljepši i najradosniji blagdan u godini. Običaji proslave Božića su raznoliki, a upravo ta raznolikost govori o kulturnom bogatstvu hrvatskog naroda.

U krajevima širom Bosne i Hercegovine katolici slave Božić gotovo na isti način. Početkom došašća ide se na svete mise zornice, sije se pšenica, kiti se bor, postavljaju jaslice, pred sam Božić se prave kolači, priprema meso, na Badnji dan se ide na polnoćku kao i na misu na Božić. Nakon mise se okuplja obitelj na svečani ručak i slavi se. O hrvatskim Božićnim običajima razgovarali smo u našem programu s Anom Papić, magistrom hrvatskog i engleskog jezika i književnosti, suradnicom Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi i autoricom knjige „Tragom narodne baštine“.

Jedno od važnijih obilježja došašća jesu rana misna slavlja. Među Hrvatima poznate kao zornice, za koje su brojni narodi zadržali latinski naziv missae rorate.

„Hrvati su jedan od rijetkih naroda koji su zadržali svoj naziv za mise zornice“, ističe naša gošća. „ One imaju pokorničku simboliku, jer se kršćani odriču sna kako bi se ujutro u šest sati odlazilo u crkvu, molilo i pjevalo u čast Majke Marije. Izražavaju čežnju za Gospodinovim dolaskom, jer vjernici okupljeni u zoru, prije dana, simbolično očekuju dolazak svjetla, odnosno Krista Gospodina. Njihov prvi spomen seže u 15. stoljeće i čini se da su im temelji u zavjetnim misama u čast blažene djevice Marije koje su slavljene subotom ili u nekim danima došašća. U svakom slučaju pozivaju nas na budno čekanje Gospodinovog dolaska. Zapravo su danas jedan od najljepših trenutaka tijekom došašća. I doista, ta naša katolička, pučka tradicija u BiH tijekom cijele godine ima bogatstvo brojnih običaja, a ipak je došašće ono koje se u tome izdvaja po bogatstvu“.

Sijanje pšenice je još jedan lijep običaj u došašću.

„U nekim je krajevima postojao običaj da se za svetu Barbaru sije pšenica. Tada bi počinjali božićni ophodi i darivalo se dobru, a kažnjavalo neposlušnu djecu. Negdje se to radi na Bezgrješno začeće, a u našim krajevima je to uobičajeno za svetu Luciju. Pšenica je simbol plodnosti i novoga života. I vjerovalo se da će ljetina biti bolja što je pšenica gušća i zelenija, a obično bi ju se uredilo hrvatskom trobojnicom, a unutra se stavljala jabuka ili svijeće“, istaknula je naša gošća.

O ostalim običajima vezanima za Božić, poslušajte u audiozapisu.

Vedrana Vidović

povezano

Youtube kanal

Instagram

Kolumne