Od 4. do 9. srpnja u Međugorju će se održati 25. međunarodna duhovna obnova za svećenike, na temu “Učite od mene i naći ćete mir” (Mt 11, 28-30). Gostujući u Međugorskim minutama, u ime župnog ureda Međugorje, više nam je kazala Marija Dugandžić.
“Naš župnik fra Marinko Šakota često zna reći kako je Apostolski vizitator veliki dar kojeg mi ovdje imamo. I doista je to istina, nešto što možda često nismo ni svjesni. Ove godine se dogodila jedna zanimljiva situacija, prije su se većinom, uvijek prijavljivali sami svećenici, a sada imamo situaciju da se javljaju neki biskupi i šalju popis svećenika iz svoje biskupije, koji će doći na duhovnu obnovu u Međugorje. To je zaista nešto novo i to je zaista dar”, kazala je Marija Dugandžić te najavila i program koji je ove godine drugačiji.
“Svaku večer su na večernjem molitveno-liturgijskom programu. U četvrtak su na Brdu ukazanja, u petak na Križevcu, u subotu na grobu fra Slavka Barbarića. Svako jutro počinjemo klanjanjem pred Presvetim, pola sata, i onda slijedi predavanje, pa stanka, pa je onda opet bilo predavanje i onda u 12 do 15 i 30 sati, bi bilo klanjanje u tišini. Tako je bilo svih ovih godina, međutim osjetili smo koliko je važno dati prostora molitvi u tišini. Ove posljednje godine bez prisustva velikog broja hodočasnika, su nama osobno omogućile da shvatimo i doživimo ljepotu tišine i osobne molitve, a to je nešto što je potrebno i njima. Tako da imamo samo jedno predavanje ujutro, onda stanku, iza toga je u 11 sati klanjanje pred Presvetim u tišini, do 16 sati poslijepodne. Pet sati je ostavljeno za osobnu molitvu, čitanje riječi Božje, meditaciju. I šest predavanje je manje, dakle smanjili smo govor, a ostavili više vremena za tišinu, molitvu, meditaciju”, kazala je Marija Dugandžić, a svećenici su smješteni u obiteljima međugorske župe.
“I to je jedan trenutak koji je za njih vrlo, vrlo dragocjen. Naši župljani 25. godinu besplatno ugošćuju svećenike, ponude im smještaj i hranu, i to čak u jednokrevetnim sobama. Znači daju više soba, kako bi svećenici imali svoju privatnost, svoj mir, tišinu, sve što je potrebno da se jedna duhovna obnova odradi u nutrini onako kako treba. I ta zamisao je jedna od mnogih koja se rodila u srcu fra Slavka Barbarića, kada je započeo ove duhovne obnove. Njegova je želja bila da taj svećenik, koji uđe u jednu obitelj naše župe, da stvori jedan prisni kontakt i da osvijesti sebi, značenje svoga pastorala, da je on pastir toj obitelji u koju je došao i da takav treba biti kada se vrati u svoju župu. S druge strane, fra Slavko je želio da naši župljani osjete blizinu svećenika, blagoslov koji svećenik predstavlja svojim životom i da oni isto tako sutra gledaju svoje svećenike. To je jedno silno bogatstvo”, kazala ej Marija Dugandžić.
Andrija Šego
