17.4 C
Međugorje
29.09.2222.

Biblijska poruka 9. 8. 2022. i tumačenje fra Tomislava Pervana: Sveta Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein)

Kroz rado slušanu svakodnevnu rubriku ”Biblijska poruka dana” u programu Radiopostaje Mir Međugorje, kojom mnogi započinju dan, fra Tomislav Pervan već godinama tumači evanđelje.

Mt 25, 1-13

Reče Isus svojim učenicima ovu prispodobu: »Kraljevstvo će nebesko biti kao kad deset djevica uzeše svoje svjetiljke i iziđoše u susret zaručniku. Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih. Lude uzeše svjetiljke, ali ne uzeše sa sobom ulja. Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja.«

»Budući da je zaručnik okasnio, sve one zadrijemaše i pozaspaše. O ponoći nasta vika: ‘Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!’ Tada ustadoše sve one djevice i urediše svoje svjetiljke. Lude tada rekoše mudrima: ‘Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!’ Mudre im odgovore: ‘Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Pođite radije k prodavačima i kupite!’«

»Dok one odoše kupiti, dođe zaručnik: koje bijahu pripravne, uđoše s njim na svadbu i zatvore se vrata. Poslije dođu i ostale djevice pa stanu dozivati: ‘Gospodine! Gospodine! Otvori nam!’ A on im odgovori: ‘Zaista kažem vam, ne poznam vas!’ Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa!«


 

“U samostan se ne dolazi da bi se pobjeglo od svijeta, nego da svijet nosimo Bogu.”

Sv. Terezija Benedikta od Križa – Edith Stein

Edith Stein se rodila na najveći židovski blagdan Pomirenja – Jom Kippur – 12. listopada 1891. kao najmlađe dijete brojne ortodoksne židovske obitelji. Njezin životni put slijedit će simboliku njena rođendana.

Već je u trinaestoj godini izgubila vjeru i postala ateist. Godine 1911. počela je slušati predavanja iz germanistike i filozofije na sveučilištu svoga rodnog mjesta Wroclawa, no posebno ju je zanimala filozofija; u njoj je mislila naći istinu, za kojom je u duši čeznula.

Godine 1913. prešla je na sveučilište u Göttingen kako bi slušala predavanja Edmunda Husserla, začetnika fenomenologije. Husserl je također bio Židov, ali obraćenik na protestantizam, dobitnik Nobelove nagrade na području filozofije.

Edith je izabrala Göttingen kako bi slijedila čovjeka koji se, s pravom, nazivao najvećim živućim filozofom. Edith je u Göttingenu živjela uobičajenim studentskim životom.

U kolovozu 1916. položila je doktorski ispit iz filozofije summa cum laude, a iste je godine u listopadu postala Husserlova asistentica. U međuvremenu Prvi svjetski rat uzima stotine tisuća žrtava. Među žrtvama je bio i njezin prijatelj Adolf Reinach, koji ju je i upoznao s Husserlom. Edith je otputovala do njegove udovice. To je bio njen prvi susret s križem.

“Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga koju udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi put sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad poraznom smrću. Bio je to početak pada moje nevjere, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa.” Ta filozofija bez filozofske problematike, bez metafizike, nije mogla zadovoljiti težnju Edith Stein za apsolutnim. Husserl preuzima katedru filozofije u Freiburgu kamo da slijedi i Edith Stein.

U Freiburgu se upoznala s Husserlovom učenicom Hedwigom Conrad-Martius. Kod nje je često provodila jedan dio svojih praznika, tako i ljeto 1921. godine. Jedne večeri, kad je bila sama, uzela je iz prijateljičine biblioteke “Život Svete Terezije Avilske”. “Počela sam čitati, bila sam odmah očarana i nisam prestala dok nisam došla do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam samoj sebi: ‘To je istina.'”

Sutradan je kupila Katolički katekizam i Rimski misal. Susret s djelom Terezije Avilske u 30. godini života definitivno joj je otkrio jedan novi svijet i jedan novi život – svijet u kojem se očituje Bog koji je Ljubav i Život. Prihvativši iskreno istine katoličke vjere 1. siječnja 1922. prima sakrament krštenja i uzela ime Tereza-Hedviga. Otišla je u Breslau da priopći majci svoj prijelaz na katoličku vjeru.

Kleknula je pred nju i rekla jednostavno: “Majko, ja sam katolkinja.” Učinak tih riječi bio je potresan. Prijelaz Edithin na katoličku vjeru značio je za gospođu Stein duhovno otuđenje koje je neminovno imalo nastupiti između nje i njezine kćeri. Poznavajući beskompromisni karakter Editin uvidjela je da su svi prigovori i ljutnja uzaludni, prekrila je lice rukama i počela plakati. Plakala je i Edith. Nježno je ljubila svoju majku i žao joj je bilo zadavati joj bol. Znala je da će odsada ona i majka biti dva svijeta koji se nikad ne će moći razumjeti.

Ipak, nije došlo do potpunog prekida između Edithe i majke. Od trenutka krštenja glavna joj je želja sjediniti se sa živim Bogom u predanom služenju i sabranosti zatvorenoga, klauzurnog karmela. Tu svoju čežnju nosi u srcu 11 godina jer se (kao dDr. phil.) prema uputama svojih duhovnih savjetnika bavi nastavnom i odgojnom djelatnošću.

Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu i uzela ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Pet godina kasnije bježi pred nacistima u Nizozemskul. Pisala je knjige o katoličkoj filozofiji. Za nju se tajna života u Karmelu sastojala u tome da se čovjek s povjerenjem prepusti Božjem zahvatu ljubavi. U potpunoj se slobodi suobličiti Kristu i s njime iskusiti i dubinu radosti ali i tajnu patnje i “ludost križa”.

Sjedinjenje s Kristom sestra Benedikta od Križa – Editha Stein ostvarila je upravo “na drvu križa”, što joj je omogućilo da svoje redovništvo i svoje konačno mučeništvo prinese kao žrtvu za mnoge. Proživljavajući kao kršćanka strašnu agoniju svoga židovskog naroda napokon i sama postaje žrtvom mržnje, nepravde i nasilja.

Ostaje mirna i pouzdana: Sve to može ubiti samo tijelo, ali ne i dušu – vječnu čovjekovu bit. Neprijatelji križa Kristova otvorili su ovoj neumornoj tražiteljici istine 9. kolovoza 1942. u Ausschwitzu vrata k vječnoj Istini. Zajedno sa svojom sestrom prinijela je žrtvu svoga života za svoj narod i Kristovu Crkvu.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je svetom tu veliku ženu cijeloga jednog stoljeća, obraćenu Židovku, Edith Stein (redovničko ime u karmelu sestra Teresia Benedicta a Cruce), koja je svoj životni vijek završila kao mučenica u koncentracijskomu logoru u Auschwitzu.

Kad je njemačka tajna policija pokucala na vrata njez­ina samostana da je odvede u sigurnu smrt, rekla je svojoj rođenoj sestri Rozi, koja je bila s njome u samostanu: “Sestro, krenimo umrijeti za svoj narod!”

A u zadnjoj svetoj misi, kojoj je pribivala prije ulaska u vlak bez povratka, s cijelom Crkvom molila je pričesnu pjesan koja je u tadanjemu misalu glasila: “Tada će ti se svidjeti žrtve pravedne – paljenice i žrtva sažgane (grčko-latinski: holocaustum) – tada će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu” (Ps 51,21).

Postala je dio velikoga holokausta svoga naroda, među tolikim žrtvama paljenicama onoga rata. Hebrejska riječ karmel znači vinograd Gospodnji. Tko jednom dopadne u Božje ruke mora biti spreman na tijesak, na promjenu iz grožđa u savrelo pitko i ukusno vino.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Edith Stein blaženom 1. svibnja 1987., svetom 11. listopada 1998. godine, a 1. listopada 1999. suzaštitnicom Europe, zajedno sa sv. Brigitom Švedskom i sv. Katarinom Sijenskom.

povezano

Youtube kanal

Instagram

Kolumne