”Što je bazilika, koja je razlika između crkve, katedrale i bazilike i zašto neke crkve hrvatski vjernici zovu bazilikama iako to službeno nisu?”, upitao se naš slušatelj, a ove dvojbe mu je pojasnio fra Stipan Klarić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije na službi gvardijana samostana sv. Jeronima u Slanom.
”Nazivom crkva označuje se posvećena zgrada određena za bogoštovlje u koju vjernici imaju pravo pristupa, osobito da bi javno obavljali bogoštovlje, dok je katedrala ili stolna crkva ona crkva gdje stoluje dijecezanski biskup.
Dakle, to je prva crkva u biskupiji, u biskupijskome središtu gdje biskup ima svoju katedralnu, posebnu stolicu na kojoj uglavnom ima istaknut i grb pojedinoga biskupa”, kazao je u uvodu fra Stipan Klarić pojašnjavajući potom i nešto kompliciraniji i višeznačni pojam – bazilika, koji je grčkoga podrijetla.
”U prvom redu, u Antici je označavao kraljevski dvor, kraljevsku dvoranu, javnu zgradu, a u kršćanskom smislu zgradu za bogoštovlje.
Od četvrtoga stoljeća kada je kršćanstvo zapravo postalo slobodna religija, a kasnije praktično i državna religija u Rimskome carstvu, profane bazilike postaju sakralni prostor zbog svojih dimenzija i prostora koji je bio povoljan da postane posvećeni prostor”, kazao je fra Stipan Klarić pojašnjavajući i građevinska obilježja bazilika, a mnoge starokršćanske bazilike otkrivene su i na našim prostorima od kojih se posebno ističe ona u Solinu, a arheolozi su pronašli i brojne druge, a i dalje ih otkrivaju.
”U Katoličkoj crkvi, kako reče naš slušatelj službeno, bazilikom se nazivaju liturgijski privilegirane crkve. Razlikuju se tzv. velike bazilike ili basilicae maiores i male bazilike ili basilicae minores. Velike bazilike su pet patrijarhalnih crkava Rimu, one su povezane s pet drevnih patrijarhalnih središta kršćanstva, dakle Rim, Carigrad, Jeruzalem, Antiohija i Aleksandrija. To su, po prvom redu, nadbazilika svetog Ivana Lateranskog koja je ujedno i Papina katedrala, zatim bazilika svetoga Petra koja se zbog svog povoljnog položaja i dimenzija koristi kao konkatedrala, bazilika svetoga Pavla izvan zidina, bazilika svete Marije Velike i bazilika svetoga Lovre.
Postoje također i manje bazilike ili basilicae minores, a to su važne crkve koje se ne nalaze samo Rimu nego i drugdje po svijetu. Taj počasni naslov manje bazilike dodjeljuje sam Sveti Otac. Najnoviji je takav slučaj s proglašenjem crkve sv. Antuna na Padovanskog na Svetome Duhu Zagrebu, manjom bazilikom prije nešto više od godinu dana, a od prije postoje bazilika Srca Isusova u Zagrebu, bazilika u Mariji Bistrici, u Ludbregu…”, kazao je fra Stipan Klarić naglašavajući kako neke crkve kod nas nazivamo bazilikama ostatke ranokršćanskih crkava zbog njihovog bazlikalnog tipa gradnje.
”Međutim, kolokvijalno i danas neke crkve nazivamo bazilikama zbog njihovog bazilikalnog izgleda, no mnoge od njih nemaju crkveno-pravni naslov bazilike”, kazao je fra Stipan Klarić, a cijeli njegov odgovor poslušajte u audiozapisu emisije Pitajte svećenika.
Ako i vi imate pitanja ili nejasnoća javite nam se. Pitanja se mogu postaviti porukom (SMS, Viber, WhatsApp) na broj mobitela 00387 63 455 655 ili e-mailom na adresu: radio-mir@nullmedjugorje.hr.
Rubrika ‘Pitajte svećenika’ u programu Radiopostaje Mir Međugorje je ponedjeljkom od 8 sati i 20 minuta, te u reprizi ponedjeljkom navečer u 20 sati. U njoj na pitanja slušatelja odgovaraju svećenici, suradnici Radiopostaje Mir Međugorje.
