30.3 C
Međugorje
18.06.2121.

Splitska zračna luka mogla bi nositi ime svetoga Jeronima

Za nama je 2020. godina koju baš i nećemo pamtiti po dobru, no, barem mi u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji pamtit ćemo je po 1600. obljetnici smrti velikoga sveca, svetog Jeronima Dalmatinca. Sveti je Jeronim jedan od četiri najveća crkvena naučitelja, spada među stotinu najznamenitijih ljudi u povijesti čovječanstva. Njegova je zasluga što je Bibliju preveo s hebrejskog i grčkog na latinski jezik, Vulgatu, koja je i danas u upotrebi, a na kojoj se gradila europska civilizacija. Umro je u Betlehemu, 30. rujna 420., a kosti su mu u srednjem vijeku prenesene u baziliku svete Marije Velike u Rimu. U čast svetog Jeronima, papa Frane uveo je u liturgijsku crkvenu godinu Nedjelju Božje Riječi, koja se obilježava u treću nedjelju kroz godinu.

U Splitu je održano više manifestacija u spomen svetog Jeronima, među inim i znanstveni skup, predstavljene knjige o velikom svecu, otvorena je nova riznica splitske katedrale, u solinskoj bazilici Svete Obitelji služena je svečana misa. Blagoslovljen je i kip svetog Jeronima, autora Vene Jerkovića, koji će kad to prilike dozvole biti postavljen u bazilici Marijina usnuća na Sionu u Jeruzalemu, a tom je prigodom priređena i prigodna izložba koja bi trebala ostati na ulazu u zgradu Splitsko-dalmatinske županije, kojoj je, kao i cijeloj Dalmaciji, sveti Jere zaštitnik. Taj je privilegij Jeronim zaslužio po svojoj znamenitoj izjavi: Parce, mihi, Domine, quia Dalmata sum, odnosno: Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac.

A kako smo se mi odužili svome zaštitniku, konkretno u Splitu. U njoj Jeronim nema niti ulicu. Svojedobno je 2007. na Gradskom vijeću bila donesena odluka da se kip svetog Jeronima Dalmatinca podigne ispred buduće Sveučilišne knjižnice na Kampusu. Knjižnica je podignuta, no od kipa na tom mjestu još uvijek ništa. Pisao sam već kako Jeronim zaslužuje da se po njemu nazove Marmontova, jer taj maršal nije vrijedan tako važne ulice u našem gradu. U svoje je vrijeme splitske samostane pretvorio u konjušnice, ubijao je one koji su se pobunili protiv francuske vlasti, a za razliku od Marmonta sveti je Jere činio samo dobro.

Jedna je ideja u čast svetog Jeronima spomenuta i u razgovoru nakon blagoslova Jerkovićeva kipa koji je rađen za Jeruzalem. U društvu splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana, inicijatora projekta fra Tomislava Glavnika, glavni urednik Slobodne Dalmacije Jadran Kapor predložio je da se splitska zračna luka nazove po svetom Jeronimu. Istaknuo je tom prigodom kako je sveti Jere kao ponosni Dalmatinac i zbog svog civilizacijskog doprinosa zaslužio nositi ime tog vrijednog infrastrukturnog objekta. Potkrijepio je to svjetskim primjerima aerodroma koji se zovu po svecima: zračna luka u Tirani nosi ime po svetoj Majci Tereziji, ohridska zračna luka po svetom Pavlu apostolu, zračna luka u Perugi po svetom Frani, te krakowska zračna luka po svetom Ivanu Pavlu II. Svi su se složili kako je to dobra ideja, no tu je na potezu prije svega Splitsko-dalmatinska županija koja bi trebala poduzeti određene korake prema Vladi Republike Hrvatske.

Kad sam već spomenuo nesuđeni Jeronimov kip na Kampusu, u istom je paketu splitsko Gradsko vijeće donijelo bilo jednoglasnu odluku da se u gradu pod Marjanom podigne i kip Ivanu Pavlu II., zapadno od Biskupove palače. Srećom, to se nije dogodilo. U međuvremenu je, nedavno, zahvaljujući inicijativi prije svih vijećnice Lidije Bekavac (HGS), akademskog kipara Kuzme Kovačića, te katedralnog župnika don Ante Mateljana, Komisija za imena ulica i trgova i za spomenike predložila Gradskom vijeću da se u povodu stote obljetnice rođenja Ivana Pavla II. njemu u čast podigne spomenik na Trgu dr. Franje Tuđmana, na zelenoj površini ispred crkve svetog Frane na Rivi. Novu je lokaciju pismeno podržao i nadbiskup Barišić.

U obrazloženju odluke, koju potpisuje donedavni predsjednik navedene komisije Petar Škorić, ističe se kako je prošlo više godina, a postavljanje spomenika nije realizirano, stoga je Komisija za imena ulica i trgova i za spomenike ponovno uzela u razmatranje postavljanje spomenika Ivanu Pavlu II. Raspravljajući o lokaciji određenoj za postavljanje spomenika koji je Gradsko vijeće utvrdilo na prijedlog komisija ranijih saziva, Komisija za imena ulica i trgova i za spomenike ocijenila je da utvrđena lokacija nije prihvatljiva te je nakon više promišljanja zaključila da je prostor na zelenoj površini ispred crkve svetog Frane najprimjerenija lokacija uzimajući u obzir adekvatnost prostora i osobu kojoj se spomenik postavlja.

Na sjednici Gradskog vijeća većinom glasova donesen je zaključak o izmjeni i dopuni zaključka o postavljanju spomenika velikanima splitske i hrvatske povijesti i ostalih spomenika u Splitu. Protiv su bili vijećnici SDP-a i Pametnoga. Sada je na gradonačelniku Andri Krstuloviću Opari da pokrene postupak raspisivanja natječaja za podizanje spomenika svetom papi Ivanu Pavlu II. koji je naš narod zadužio kao jedan od prvih državnika koji je službeno priznao Republiku Hrvatsku, a grad Split počastio je povijesnim pohodom i najvećim skupom u povijesti grada koji se dogodio 4. listopada 1998. na Žnjanu.

Ivan Ugrin / Slobodna Dalmacija

Youtube kanal

Instagram

Kolumne