Na današnji dan, 19. rujna 2024. godine, u Vatikanu je održana konferencija za medije na kojoj je objavljen dokument ”Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje”, a nakon objave Notu je predstavio prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernández. On je u svom govoru tada kazao da se može ”zaključiti kako je ono što se ističe kod svih papâ stav velikog poštovanja pred tako raširenom pobožnošću među Božjim narodom, što se pretvara u analizu pozitivnog duhovnog fenomena koji se događa u srcu ljudi, a ne u zaključak o nadnaravnom podrijetlu toga fenomena ili ne”.
Na spomenutoj konferenciji govorio je o porukama i plodovima Međugorja, a iznio je i stav trojice papâ Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje. Ono što je rekao o odnosu trojice papâ prema Međugorju donosimo u nastavku:
Sveti Ivan Pavao II.
Dana 6. srpnja 1995. godine bio je najavljen posjet Ivana Pavla II. Međugorju, tijekom njegova apostolskog putovanja u Sarajevo. Papa se u nekim privatnim pismima zapravo pozitivno izrazio o Međugorju i pokazao je želju posjetiti to mjesto. Obaviješten o tome, mons. Perić, mostarski biskup, zamolio je tadašnju Kongregaciju za nauk vjere da izbjegne taj posjet.
Od posebne su važnosti dva pisma svetog pape Ivana Pavla II., iz kojih donosim neke odlomke:
»(…) Zahvaljujem Sofiji za ono što mi javlja o Međugorju. I ja posjećujem ovo mjesto svaki dan kada molim: ujedinjujem se sa svima koji ondje mole i ondje primaju poziv na molitvu« (Pismo od 8. prosinca 1992. godine Mareku i Sofiji Skmarnickidi, u: Emmanuel Maillard, Il bambino nascosto di Medjugorje, Editrice Shalom, 2012.);
»(…) Nažalost, nikada nisam bio u Međugorju, iako je moj pogled usmjeren prema tome mjestu. Recite ovo svojoj ženi. Gledam prema tamo i čini mi se da se ono što se danas strašno događa na Balkanu ne može razumjeti bez Međugorja« (Pismo od 6. prosinca 1993. godine Mareku, Isto).
Prema nekoliko svjedoka, koji također ponavljaju ono što je rečeno u tim pismima, sveti je Papa više puta izrazio snažnu želju posjetiti Međugorje.
Benedikt XVI.
Imamo jasnu misao tadašnjeg kardinala Ratzingera vezanu upravo za Međugorje, koja datira još iz 1985. godine. Tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere rekao je: »Jedan od naših kriterija je odvojiti aspekt istinske ili navodne ‘nadnaravnosti’ ukazanja od njegovih duhovnih plodova. Hodočašća drevnog kršćanstva išla su prema mjestima oko kojih bi naš suvremeni kritički duh ponekad bio u nedoumici u pogledu ‘znanstvene istine’ tradicije koja je s njima povezana. To ne umanjuje činjenicu da su ta hodočašća bila plodonosna, korisna i važna za život kršćanskog puka. Problem nije toliko u pretjeranoj modernoj kritici (koja završava, među ostalim, u jednom obliku nove lakovjernosti), koliko u vrjednovanju vitalnosti i pravovjernosti vjerskog života koji se razvija oko tih mjesta.«
Vidite, u ovom se odlomku kardinal Ratzinger koristi izrazom »oko«. U nedavno objavljenim Normama kaže se »usred«, ali u konačnici se potvrđuje ista stvar: ako se izuzme pitanje podrijetla ukazanja, nadnaravno ili ne, što se zapravo događa »oko« ili »usred« Međugorja? Postoji li duhovna vitalnost, vjera, obraćenje, pozitivni plodovi? Vidi li se da Bog čini dobre stvari? Ne kažemo da to čini »zbog« niti »preko« ukazanja, o čijem podrijetlu ne izražavamo pravorijek. Taj kriterij tadašnjeg kardinala Ratzingera jednak je kriteriju pape Franje i on se primjenjuje u ovoj Noti.
Franjo
Viđenje pape Franje vrlo je eksplicitno u riječima izgovorenim na povratku iz Fatime 2017. godine:
»Međugorje: utemeljena je komisija pod predsjedanjem kardinala Ruinija. Utemeljio ju je Benedikt XVI. krajem 2013. ili početkom 2014., dobio sam rezultat od kardinala Ruinija. Komisija dobrih teologa, biskupa, kardinala. Dobrih, dobrih, dobrih. Ruinijevo izvješće je jako, jako dobro. Zatim, bilo je nekih sumnji u Kongregaciji za nauk vjere te je Kongregacija ocijenila prikladnim poslati svakom od članova […] također i mišljenja koja su se činila protivnima Ruinijevu izvješću. […] To mi se nije činilo ispravnim: bilo je kao da se stavlja na licitaciju – oprostite mi na izrazu – Ruinijevo izvješće, koje je bio vrlo dobro napravljeno. […] Prava i stvarna bit Ruinijeva izvješća je: duhovna činjenica, pastoralna činjenica, ljudi koji tamo odlaze i obraćaju se, ljudi koji susreću Boga, koji mijenjaju svoje živote… Za to ne postoji čarobni štapić i ta se duhovno-pastoralna činjenica ne može poreći« (Tiskovna konferencija Svetog Oca tijekom povratnog leta iz Fatime 13. svibnja 2017. godine).
Papa Franjo je na toj tiskovnoj konferenciji također rekao da je odlučio imenovati posebnog izaslanika koji će vidjeti stvari na licu mjesta, kako bi onda mogao nešto reći o tome.
Kada je njegova ekscelencija mons. Henryk Hoser imenovan posebnim izaslanikom Svete Stolice »da ispita« situaciju u Međugorju, poznato je da su zaključci njegova ispitivanja, nakon što je neko vrijeme živio u Međugorju, bili vrlo pozitivni, na liniji Ruinijeva izvješća.
Godinama kasnije, sadašnji apostolski vizitator njegova ekscelencija mons. Aldo Cavalli, iako ne želi dati mišljenje o nadnaravnosti poruka, također je imao vrlo povoljno gledište, proizašlo iz iskustva sazrelog na licu mjesta. Prije nekoliko dana sam, naime, dugo razgovarao s njim i ispričao mi je svoj svakodnevni život u Međugorju, koje je po njemu oaza mira i vjere u kojoj Bog, preko Kraljice Mira, čini mnogo dobra. Tu su i bezbrojni pozitivni plodovi koji su se proširili po cijelom svijetu, što papa Franjo dobro zna.
Dana 14. siječnja 2019. godine objavljena je odredba Svetoga Oca prema kojoj je »moguće organizirati hodočašća u Međugorje, uz uvjet da se pazi da ih se ne bi protumačilo kao potvrdu nadnaravnih događaja«.
Knjiga ”Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje (Tekst Note i interventi na tiskovnoj konferenciji 19. rujna 2024. prilikom proglašenja nihil obstat za Međugorje)”, u izdanju Informativnog centra Mir Međugorje, bit će predstavljena u nedjelju 21. rujna u 20 sati u Dvorani Ivana Pavla II.
O knjizi će govoriti urednica knjige Nedjeljka s. Valerija Kovač, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli i međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić. Pozdravnu riječ uputit će ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović, program će voditi Sanja Pehar, a u glazbenom dijelu nastupit će međugorski župni zbor ‘Kraljica Mira’.
