U subotu, 24. svibnja umro je talijanski umjetnik Carmelo Puzzolo. Rođen je rdio 1934. u mjestu San Pietro in Bagno, udaljenom 35 km od Firence. Ovaj umjetnik ostavio je veliki trag u Međugorju gdje je izradio reljefe križnog puta uz brdo Križevac, koje su blagoslovljene su na Veliki petak 1988. godine. Uz to izradio je i reljefe otajstava Gospine krunice uz Brdo ukazanja, kao i kip svetog Leopolda Bogdana Mandića pored međugorskih ispovjedaonica, kip fra Slavka Barbarića u Majčinom selu, sliku Kraljice Mira u dvorani sv. Ivana Pavla II. koja je i na njegovoj osmrtnici…
”Kasno navečer opet sam šetao u blizini župnog ureda i opet sam ugledao fra Slavka. Htio sam mu se zahvaliti. Fra Slavko me pozdravio, poželio mi sretan put i kazao: ‘Vrati se opet što prije u Međugorje’. U tom sam se trenutku sjetio da sam, kad sam išao na Križevac, vidio ljude kako mole na pojedinim mjestima, pored kamenja označenog rimskim brojevima.
Kazao sam mu: ‘Oprostite fra Slavko, oni ljudi koje sam vidio na Križevcu, mole li to oni križni put?’
‘Da, mole križni put’, odgovorio je.
‘A zašto ne postavite prave postaje?’, pitao sam.
‘A kakve prave postaje, na što misliš, kako bi trebale izgledati?’
‘Trebali bi to biti brončani reljefi’, a fra Slavko me upitao zar mislim da bi ljudi bolje molili kad bi stajali ispred tih lijepih brončanih reljefa. Na to sam mu kazao da bi ljudi mogli jednako dobro moliti i pred postajama napravljenim od mrvica kruha, ali je glavno da su napravljeni s ljubavlju. Fra Slavko je malo zastao, potom kazao: ‘Jako je zanimljivo to što govoriš. A tko bi trebao napraviti postaje?‘
Iako nikada u životu nisam bio kipar, rekao sam da bih ja to mogao napraviti. Tada sam mu kazao da sam slikar, ali da bih mogao napraviti i takva djela. Tada smo razmijenili telefonske brojeve i dogovorili se ostati u kontaktu”, opisao je Carmelo Puzzolo za Glasnik mira svoj susret s fra Slavkom Barbarićem i prepričao razgovor koji je urodio time da danas na Križevcu imamo reljefe u kojima su prikazane postaje križnog puta.
Kip Leopoldu Bogdanu Mandiću, koji je također izradio ovaj talijanski umjetnik, postavljen je blagoslovljen 1998. godine, čega se ranije za naš radio prisjetio fra Ivan Landeka st., tadašnji međugorski župnik, koji je govorio o ideji da se pored ispovjedaonica postavi kip ovom svecu, poznatom ispovjedniku.
”Neki talijanski hodočasnici su predložili da se na tom mjestu postavi kip sv. Leopolda Bogdana Mandića, potaknuti proglašenjem blaženog Leopolda Bogdana Mandića svetim (16.10.1983.), kao i riječima pape Ivana Pavla II. koji je u nekoliko navrata istaknuo važnost njegova ispovjedničkog djelovanja. Kip je trebao biti u naravnoj veličini sveca, jer je on bio niskog rasta, ali mu to nije zasmetalo da postane velika osoba Crkve”, objašnjava fra Ivan Landeka st, koji je potom pristao na realizaciju te ideje koju je u djelo pretvorio talijanski umjetnik Carmello Puzzolo, koji je izradio i reljefe postaja križnog puta uz Križevac te reljefe otajstava Gospine krunice uz Brdo ukazanja.