Potaknuti obljetnicom 1600 godina od smrti crkvenoga naučitelja sv. Jeronima, prevoditelja i tumača Svetoga Pisma, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, na 78. redovitom zasjedanju u Banjoj Luci, održanom 13. i 14. srpnja 2020., odlučili su za područje BIH proglasiti „Godinu Božje Riječi“ koja će započeti na liturgijski spomendan sv. Jeronima, 30. rujna 2020., i završiti na isti dan 2021. godine. Poruku Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za “Godinu Božje Riječi”, objavljenu na web stranicama katoličke tiskovne agencije (KTA) prenosimo u cijelosti:
Draga braćo i sestre!
Ove godine navršava se 1600 godina od smrti crkvenoga naučitelja sv. Jeronima (347.-420.), prevoditelja i tumača Svetoga Pisma. Potaknuti ovom značajnom obljetnicom, mi biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, na svom 78. redovitom zasjedanju u Banjoj Luci, koje je održano 13. i 14. srpnja 2020., odlučili smo za područje naše Biskupske konferencije proglasiti „Godinu Božje Riječi“. Ona će započeti na liturgijski spomendan sv. Jeronima, 30. rujna 2020., i završiti na isti dan 2021. godine.
Stridon rodno mjesto sv. Jeronima
Prema jednoj od znanstvenih teorija, rodno mjesto sv. Jeronima, Stridon, nalazilo se na području današnjega Grahovskog Polja. Početna podloga za tu tvrdnju, koja je prisutna u ozbiljnim studijama o ovomu svecu, jest tekst samoga sv. Jeronima, koji se u jednomu svom djelu 392./393. godine (De viris illustribus) predstavlja kao „Jeronim rođen od oca Euzebija u mjestu (lat. oppidum – selo, sajmište, utvrda, grad) Stridonu koji, razoren od Gota, nekoć bijaše granica Dalmacije i Panonije“.
Naša nakana nije baviti se pitanjem: Gdje je bio Stridon? na koje znanost do danas nije dala siguran odgovor. Stoga samo podsjećamo da je u stručnoj literaturi vrlo zastupljena i teza, prema kojoj je Stridon bio negdje na širem području današnjega Grahovskog Polja. Ta teorija ima svoje razloge i zastupnike i u svjetskoj znanstvenoj literaturi vrlo je prisutna.
Naša je nakana pastoralna. Odnosno, nama je 1600. obljetnica smrti sv. Jeronima, koji je 420. godine umro u Betlehemu, i koji je rođen u Stridonu, gdje god da je on bio, neposredan povod da Crkva u svom dušobrižništvu kroz narednu godinu s još većim marom i pobožnošću širi, čita i razmatra poruku Božju sadržanu u Svetom Pismu.
Sv. Jeronim prevoditelj i tumač Svetoga Pisma
Jeronimove zasluge u tumačenju i prevođenju Svetoga Pisma iznimno su velike pa se za njega obično kaže, da je bio najbolji naučitelj u tumačenju Biblije. On se, na poticaj pape Damaza, 382. godine, posvetio popravljanju postojećega prijevoda Svetoga Pisma na latinski jezik, jer taj stariji prijevod – Italu – trebalo je uskladiti s hebrejskim i grčkim izvornicima. I otada pa do kraja svoga života sv. Jeronim najviše se bavio tumačenjem i prijevodom Svetoga Pisma, a njegova verzija popravljena prijevoda na latinski prešla je s vremenom u opću uporabu u Katoličkoj Crkvi te je potom prozvana Vulgata.
Velik je u starini bio utjecaj duhovnosti sv. Jeronima, prema kojoj on svakog Isusova učenika, a posebice monaha, vidi kao čovjeka u hodu prema Kristu po čitanju, proučavanju i meditaciji Svetoga Pisma. Štoviše, smatrao je da Krista može upoznati samo onaj tko poznaje Pismo. I obratno, neznanje Pisma smatrao je glavnim razlogom nepoznavanja Krista. O tomu je u proslovu za Knjigu Izaije proroka napisao legendaran odlomak: „Pokoravam se Kristovoj zapovijedi kada kaže: ‘Istražujte Pisma’ (Iv 5,39). Također reče; ‘Tražite pa ćete naći’ (Mt 7,7). Inače bih čuo sa Židovima: ‘Lutate jer ne poznate Pisma ni Božju istinu’ (Mt 22,29). Po apostolu Pavlu, Krist je Božja snaga i Božja mudrost. Zato tko ne zna Pisma, ne pozna Božju snagu ni Božju mudrost. Neznanje Pisama jest nepoznavanje Krista“ (In Isaiam, Prologus, PL 24,17).
Jeronimova rečenica: „Neznanje Pisama jest nepoznavanje Krista“ nadahnula je i papu Franju. On je navodi u svom apostolskom pismu „Aperuit illis“ kojim je, na spomendan sv. Jeronima 30. rujna 2019., Treću nedjelju kroz godinu za cijelu Katoličku Crkvu proglasio „Nedjeljom Božje Riječi“. Učinio je to radi proslave, razmatranja i širenja Svetoga Pisma, ali i radi jačanja veza sa židovskim narodom i molitve za jedinstvo kršćana.
Tko zna Pisma, poznaje Krista, Božju snagu i Božju mudrost
Uvjereni smo da „Krista, Božju snagu i Božju mudrost“ (1 Kor 1,24) pozna samo onaj tko zna Pisma. Ta misao sv. Jeronima i njegovo velezaslužno djelo u prevođenju i tumačenju Svetoga Pisma potaknuli su i nas biskupe da, u povodu 1600. obljetnice njegove smrti, za područje naše Biskupske konferencije proglasimo „Godinu Božje Riječi“.
Prvoga dana „Godine Božje Riječi“, 30. rujna 2020., organizira se svečano Misno slavlje u župi Bosansko Grahovo. Istoga dana u župi Skopaljska Gračanica, kojoj je sv. Jeronim drugi nebeski zaštitnik, također se obilježuje početak Godine Riječi Božje. Naravno, i jedno i drugo Euharistijsko slavlje održava se sa svećenicima i vjernicima uz poštovanje propisa mjerodavnih crkvenih i državnih vlasti u vezi s pandemijom koje budu na snazi u tom trenutku.
Kršćanski se vjernici duhovno hrane Božjom Riječju. Čitaju je i razmatraju. Rastu u njezinu razumijevanju. Ponizno joj služe. Stalno osluškuju Božji govor. Znaju da je uvijek velika potreba za glasom s Nebesa. Svjedoče i naviještaju poruku Pisma. I tako se posvećuju. To je uvijek važno, a posebice u vrijeme u kojemu se sve više širi pojava relativizma.
Pozivamo sve članove naših biskupija, župnike i vjernike, ostale svećenike, redovnike i redovnice, bogoslove i sjemeništarce da se tijekom „Godine Božje Riječi“ još više posvete čitanju, proučavanju, širenju i razmatranju Svetoga Pisma. Neka se, gdje je to moguće, organiziraju kateheze i drugi oblici pouke o Bibliji, što vrijedi osobito za župne i redovničke zajednice. U nekima od tih zajednica bit će moguće, možda kroz Došašće i Korizmu, u vrijeme koje bude najprikladnije, za skupine vjernika prirediti kontinuirano čitanje svetih tekstova, pri čemu se svaki put može uvesti prikladnom poukom i tumačenjem. Bilo bi pastoralno vrlo korisno, ako bi se u svakoj obitelji našao primjerak Biblije, ili barem Novi Zavjet, tako da se također u obiteljskom krugu mogu čitati sveti tekstovi. Pozivamo i sve vjeroučitelje i nastavnike vjeronauka u školama, kao i one koji okupljaju studente, učenike, drugu mladež, duhovne pokrete i staleške grupe: neka tijekom sljedeće godine u njihovim katehezama, propovijedima, seminarima i duhovnim obnovama Sveto Pismo bude najvažnija tema i sadržaj.
Po zagovoru sv. Jeronima, kojega katolički vjernici u hrvatskom narodu rado štuju te su ga izabrali za zaštitnika mnogih ustanova, župa, udruga ili mu posvetili crkve, kapelice, oltare, na sve vas zazivamo Božji blagoslov sa željom, da proučavajući i razmatrajući Pisma, još više svi upoznamo Krista, Božju snagu i Božju mudrost.
Sarajevo, na blagdan sv. Mateja apostola i evanđelista, 21. rujna 2020.
Biskupi Biskupske konferencije BiH
